Najavljeni 7. Dani blatske lumblije

296

S ciljem promicanja i očuvanja tradicionalne blatske lumblije, u organizaciji Općine Blato, Turističke zajednice općine Blato i “Blatski fižuli” ustanove u kulturi, u razdoblju od 17.-28. listopada 2018. godine održavaju se 7. Dani blatske lumblije, a program će se odvijati u Dubrovniku i Blatu.

Foto: Silvija Munda

Završna večer u subotu, 27.listopada 2018. donosi izložbu, degustaciju i natječaj za najbolju blatsku lumbliju te prezentaciju i degustaciju autohtonih blatskih likera, specijalnih rakija te ostalih vrsnih domaćih proizvoda obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Posebni gosti bit će tradicionalne delicije s još tri hrvatska otoka pa će se, pod motom “Četiri otoka – četiri mjesta – četiri recepta”, uz blatsku lumbliju predstaviti: torta hrapoćuša (Dol, otok Brač), starogrojski paprenjok (Stari Grad, Hvar) i viška pogača (Vis, otok Vis).

U Zagrebu je, u organizaciji udruge G.E.T. predstavljen je program 7. Dana blatske lumblije i održana prezentacija izrade ovog autohtonog blatskog kolača. Blatsku lumbliju i program manifestacije predstavile su direktorica Turističke zajednice općine Blato Maja Šeparović i ravnateljica Blatski Fižuli ustanove u kulturi Ivana Sardelić, a prezentaciju izrade ovog autohtonog blatskog kolača održala je Sanja Protić, nositeljica OPG-a iz Blata, koja uz blatsku lumbliju proizvodi i druge slasne otočne delicije.

Blatska lumblija je starinski kolač nastao u Blatu na otoku Korčuli. Priprema se već preko dvjesto godina, a postoji i legenda vezana za ovu tradicionalnu slasticu.

Legenda potječe iz vremena Napoleonove vladavine Korčulom, a govori o ljubavi između francuskog vojnika-pekara i mlade Blajke, koji su se silom prilika morali rastati. Na rastanku on svojoj dragoj poklanja kolač izgovarajući “n’oublie pas” (ne zaboravi). Onako kako je djevojka čula izgovorene riječi, njoj su zazvučale kao lumblija; vojnik je otišao, mlada Blajka i njeno ime utopili su se u nebrojenim ljubavnim pričama, ali je kolač “lumblija” ostao kao spomen.

No, priča o blatskoj lumbliji nije samo legenda, ona je i puno više…

“Legenda koja se povezuje s blatskom lumblijom je tek jedna od priča koja se veže za izradu i tradiciju postojanja blatske lumblije na ovim područjima, jedan od alata da relativno nepoznati pojam, kolač i tradiciju približimo našim sadašnjim i budućim posjetiteljima, a svi naši domaći i strani posjetitelji imaju iznimno pozitivne reakcije na istu.”, objasnila je direktorica turističke zajednice, Maja Šeparović te dodala: “Našim posjetiteljima i kroz priču o blatskoj lumbliji želimo približiti kulturni identitet i tradicijsko naslijeđe Blata te ih potaknuti da kroz turističke priče koje im pričamo budu još više povezani s našom destinacijom.”

Blatska lumblija se spravlja od posebnih sastojaka koji se počinju pripremati i skupljati ljeti. Sadržava cimet, klinčiće, muškatni oraščić, bademe, orahe, suhice, naranču, limun i druge sastojke, među kojima je neizostavan varenik (tradicionalna delicija od grožđa koja se dobiva dugotrajnim iskuhavanjem mošta). Vrijeme kad se peče, vrijeme je sjećanja na najmilije, početkom studenoga.

Blatska Lumblija je priča o tradicionalnom načinu otočkog življenja, o biljnim kulturama i utjecaju prirode kroz jedinstven proizvod koji gradi sliku o povijesnom trenutku, okružju i načinu života Korčule i Dubrovnika te uza se veže romantičnu ljubavnu priču. Legenda koja prati nastanak blatske lumblije svojevrsna je poveznica francuske i hrvatske kulture i tradicije kroz gastronomski unikat. Zato je kao mjesto održavanja prezentacije u Zagrebu odabran francuski restoran Alegria, a među gostima je bio i Bertrand Le Tallec, savjetnik za gospodarstvo Veleposlanstva Francuske Republike u Republici Hrvatskoj.

“Hrvatska i Francuska su jako lijepe zemlje; obje imaju vina, masline, gastronomiju i dobre ljude. Naše zemlje bi se trebale povezivati, ne samo kroz uvoz i izvoz robe, nego i na druge načine.”, rekao je Bertrand Le Tallec te izrazio želju da, kad dođe na Korčulu, posjeti Blato te se i sam okuša u izradi blatske lumblije.

Sanja Protić će, uz pomoć sredstva iz EU fondova, otvoriti radionicu blatske i korčulanske gastronomije, tako da će se svatko tko želi moći okušati u izradi raznih tradicionalnih delicija (ili ih samo kušati i kupiti). Implementiranje blatske lumblije u stalnu kulturno gastro turističku ponudu Blata, kao i sami proces zaštite blatske lumblije temeljem oznake zemljopisnog podrijetla te sveukupno promoviranje tradicije i očuvanja baštine koja se prenosi kroz umijeće izrade ovog autohtonog kolača iznimno je značajan.

Dođite u Blato i kušajte blatsku lumbliju; dođite na 7. Dane blatske lumblije i osjetite duh tradicije te kući ponesite poruku “Ne zaboravi me” – poruku koja se svake godine šalje i dugo, dugo traje.