Nenad Šepak: Ugostitelji i turistički djelatnici – partneri koje treba uvažiti i dati im priliku

253

Hrvatska obrtnička komora organizirala je 29. Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a, od 27. do 29. studenoga u Splitu, u hotelu Le Meridien Lav, a koji je okupio oko 400 sudionika. Domaćin ovogodišnjeg Kongresa bila je Obrtnička komora Splitsko-dalmatinske županije, a pokrovitelj Ministarstvo turizma RH. O glavnim naglascima s Kongresa te aktualnoj situaciji u ugostiteljstvu razgovaramo s Nenadom Šepakom, predsjednikom Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a.

Razgovarala: Marija Sedlar

Na čemu je bio glavni naglasak ovogodišnjeg Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika?

Namjera je bila ove godine osuvremeniti Kongres i na atraktivan način pružiti našim članovima nove aktualne teme, nove trendove, promovirati struku i njezin dignitet, kroz tematske radionice i panele, potaknuti i educirati ugostitelje kroz prezentacije i degustacije, predstaviti nove proizvode i sl. Tako smo, u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom, imali čast ugostiti i eminentnog Michelinovog kuhara Emanuela Scarella, koji je sudionicima i brojnim učenicima srednjih ugostiteljskih škola predstavio nove trendove u gastronomiji. U svjetlu upravo usvojene porezne reforme, nastojalo se kroz panel raspravu s nadležnim institucijama predstaviti traženja ugostitelja te moguće posljedice ukoliko dođe do povećanja PDV-a, ali i argumente od predlagatelja za uvođenjem ovakve porezne reforme. Održana je i panel diskusija s ugostiteljima iz zemalja EU i regije, kako bi iz prve ruke doznali na koji način ugostitelji rade i u kakvom poslovnom okruženju, kakva su zakonska rješenja za pojedine segmente poslovanja te druge relevantne informacije iz svakodnevnog života ugostitelja. Kao i na prijašnjim kongresima, kroz stručna izlaganja razmotrilo se stanje ugostiteljske struke, prezentiran je rad Ceha u prošlom razdoblju, kao i aktualne i zanimljive novosti u poslovanju ugostitelja.

Iz kojih se razloga, prema Vašim saznanjima, Vlada odlučila na povećanje snižene stope PDV-a?

Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika predstavlja, prema zadnjim podacima iz obrtnog registra, oko 13.000 obrtnika ugostitelja u Hrvatskoj, sa oko 20.000 ugostiteljskih objekata. O nama ugostiteljima direktno ili indirektno ovisi oko 100.000 zaposlenika.

Po ovome što se desilo, čini se da ministarstva unutar Vlade nisu koordinirana. Žalosno je što smo u pet godina promijenili četiri resorna ministra i da se ugostiteljstvo uopće ne smatra gospodarskom granom. Izborni program je bio da se rastereti malo i srednje poduzetništvo tako da bude konkurentno, a sada mi mali obrtnici i poduzetnici, koji sami u 20 tisuća jedinica zapošljavamo 50 tisuća djelatnika, ponovno moramo krpati rupu u proračunu. Podsjećam da je Strategija razvoja hrvatskog turizma izglasana jednoglasno, da se radila u suradnji sa strukom i da je obećavala pomake na temelju kojih smo mi ugostitelji krenuli u investicije, dodatna zapošljavanja i razvoj naših lokala. Ako se Strategija razvoja hrvatskog turizma samo tako, preko noći, ukine na pola svoje provedbe, kakvu to poruku šalje investitorima? Uostalom, mi sa stopom PDV-a od 13% ne želimo biti privilegirani, već samo konkurentni među drugim turističkim zemljama.

Što će podizanje stope PDV-a ‘povući za sobom’ te kako će se odraziti na ugostitelje?

Porezna reforma uzrokovat će povećanje cijena i pad kvalitete u ugostiteljskim objektima, ponovno će se aktivirati siva ekonomija, a sve to automatski će uzrokovati i smanjenje broja djelatnika u sektoru ugostiteljstva te posredno i u drugim gospodarskim granama. Ponovno će se dogoditi da jedan ugostiteljski objekt u pet godina promijeni tri vlasnika, kao što je bio čest slučaj do 2013. godine, te da će do odluke o zatvaranju nagomilati brojne dugove. Prostora za povećanje cijena jednostavno nema, s obzirom da smo mi u Hrvatskoj po Svjetskom ekonomskom forumu 139. od ukupno 141 države po fiskalnim i parafiskalnim nametima. A sa 25 posto PDV-a padamo na zadnje mjesto i nećemo moći biti konkurentni zemljama u okruženju čiji PDV na ugostiteljske usluge iznosi između 8 i 10%. Dodatni problem je i što je povećana stopa PDV-a od 25 posto selektivno prihvaćena samo za dio ugostiteljstva i to predstavlja diskriminaciju jer one najmanje ugostitelje dovodi u nejednak položaj. Ovakvim podilaženjem jednoj kategoriji nauštrb druge direktno se gazi i preporuka EU ‘Think small first’ – da mali poduzetnici moraju biti na prvom mjestu. Međutim, još je veće i važnije pitanje ustavnosti ovakve odredbe o različitim stopama PDV-a, s obzirom da Ustav RH jamči da država svim poduzetnicima osigurava jednak pravni položaj na tržištu, a to u slučaju ugostitelja koji pružaju istovrsnu uslugu koja će na različit način biti oporezivana, sasvim sigurno nije slučaj.

Kako biste opisali trenutnu situaciju u ugostiteljstvu? S kojim se izazovima ugostitelji susreću u svakodnevnom poslovanju?

Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika predstavlja, prema zadnjim podacima iz obrtnog registra, oko 13.000 obrtnika ugostitelja u Hrvatskoj, sa oko 20.000 ugostiteljskih objekata. O nama ugostiteljima direktno ili indirektno ovisi oko 100.000 zaposlenika. Kada se tom broju dodaju i obitelji i članovi obitelji ugostitelja i radnika, mislimo da smo partner kojega treba uvažiti i dati mu priliku. Postoji niz problema s kojima smo suočeni u svakodnevnom poslovanju, kao što su nedostatak kvalificirane radne snage, mnogobojni parafiskalni nameti i troškovi, povećanje troškova nabave, najavljena zabrana pušenja. Primarni prijedlozi koje struka ima prema mjerodavnim institucijama su, osim zadržavanja stope PDV-a na 13%, priznavanje reprezentacije u 100% iznosu, smanjivanje doprinosa na plaće zaposlenika; smanjenje troškova poslovanja, smanjenje iznosa različitih javnih davanja i drugih naknada; poticanje novih kreditnih sredstava u ugostiteljstvu, kao i uvođenje nepovratnih sredstava (poticaja); smanjenje kamata na poduzetničke kredite i reprogramiranje postojećih kreditnih obveza poduzetništva; nastavak Programa potpora u obrazovanju i s ciljem obuke kadrova u turizmu; uključivanja obrtnika u rad turističkih zajednica na lokalnim razinama; ukidanje polaganja higijenskog minimuma; omogućavanje ugostiteljima zapošljavanje umirovljenika, stalno zaposlenih radnika i sl.; realizacija raznih edukacijski seminara i sl. Kao dugotrajnije mjere predlažemo: stvaranje jakih edukacijskih centara za ugostiteljska zanimanja; širenje gastronomske ponude, autohtonih jela, brendiranje hrvatske kuhinje, aktivnija promidžba hrvatske gastronomije; uklanjanje rashladnih uređaja ispred kioska i sl.; energičnije i učinkovitije suzbijanje neregistriranog obavljanja djelatnosti te mnogobojne aktivnosti s ciljem poticanja napretka u poslovanju ugostitelja.

S obzirom da smo turistička zemlja, kolika se pažnja pridaje školovanju kvalitetnih kadrova?

Najveći problem školovanja u našim zanimanjima je manjak praktične nastave u ugostiteljskim objektima. Djeca u školama u praktikumima odrade onaj dio koji se tiče obaveznog fonda broja sati, no nedostaje im iskustva u realnom sektoru.

Prije svega, smatram da je najveći problem školovanja u našim zanimanjima manjak praktične nastave u ugostiteljskim objektima. Djeca u školama u praktikumima odrade onaj dio koji se tiče obaveznog fonda broja sati, no nedostaje im iskustva u realnom sektoru. Kroz rad HOK-a predlagali smo, između ostalog, unapređivanje suradnje škola i ugostitelja u cilju postizanja kvalitetnijih i suvremenijih uvjeta rada u samim školama. Nudili smo organizaciju edukativnih seminara i programa stručnog usavršavanja za nastavnike, a posebno usavršavanje voditelja i nastavnika praktične nastave u ugostiteljskim objektima. Naglasili smo da je potrebno pristupiti izradi novih programa obrazovanja za ugostiteljska zanimanja (kuhar, konobar, slastičar) u kojima je neophodno propisati kontinuirano provođenje prakse po modelu tjedan za tjedan (tjedan praktične – tjedan teoretske nastave). Prema našim saznanjima od svega nabrojenog promjene su se dogodile samo u licenciranju, zahvaljujući angažmanu nas obrtnika. Zato smatram da još jednom moramo poslati poruku da nam dosadašnji rezultati u obrazovanju za obrtništvo, kao i uloženi resursi u cilju podizanja kvalitete obrazovanja u području ugostiteljstva i turizma, daju za pravo, pa čak nas i obvezuju, da inzistiramo na jedinstvenom modelu obrazovanja jer znanja i vještine nužne za samostalno obavljanje ugostiteljske djelatnosti učenici mogu steći samo kroz neposredan rad u pravoj životnoj situaciji i uz veliki broj sati praktične nastave. Drugi dio problema u naravi je manjak kvalitetnog kadra. Naime osoblje slabo ulaže u sebe i svoja znanja, a ugostitelji koji ulože u radnika, radi sezonalnosti vrlo često ‘gube’ kadar jer radnici odlaze. Mi smo kao destinacija prerasli osnovna znanja koja su ljudi stekli u svojem radnom vijeku ili tijekom školovanja… Danas se turizam bazira na soft skills znanjima koja se stječu dodatnom edukacijom i praksom. Nažalost, naša gastronomska ponuda ne prati školski i obrazovni sustav. Imamo iznimne pojedince, vizionare, no radi tromosti obrazovnog sustava ugostitelji su prepušteni sami sebi i ulaganju u svoje kadrove. Treba respektirati te ugostitelje i pružiti im određeni vid olakšica ukoliko samostalno ulažu i educiraju svoje zaposlenike. Sa zavodom i ministarstvom rada pokrenuli smo prekvalifikaciju ljudi sa zavoda te vjerujemo da ćemo i tim projektom pridonijeti rješavanju ovog problema.

Iskorištava li Hrvatska dovoljno eno-gastro turizam? Jesmo li dovoljno prepoznati kao destinacija dobre hrane i vina?

Sasvim sigurno da. Ponuda u objektima je sve samo ne jedoobrazna i monotona. U svim segmentima i u svim dijelovima RH imamo izrazito dobre i prepoznatljive objekte s lokalnom ponudom. Ono što sasvim sigurno nedostaje je veća iskorištenost i raširenost naših namirnica u ponudi. Bojim se da ćemo, nakon što je izglasana porezna reforma i povećanje PDV-a za naš sektor, sasvim sigurno izgubiti još više nego što možemo uopće i predvidjeti. Naše namirnice i proizvodi su načelno skuplji od stranih jer su kvalitetniji. No povećanjem ulaznih troškova, smanjivanjem marži, a samim time i manje profitabilnijem poslovanju, doći ćemo u situaciju da ćemo i dalje morati nabavljati strane namirnice i proizvode radi ulaznih troškova. Apelirali smo na Vladu da je sektor konačno počeo koristiti domaće i promovirati ga jer su cijene anulirane manjim PDV-om, no pitanje je kako će to biti u budućnosti. Uvijek ima prostora za bolje i napredak, no sasvim sigurno mogu reći da smo na dobrom putu. Svi u sustavu, od ministarstava, Hrvatske turističke zajednice, nas u Komori itekako su svjesni važnosti nacionalnog identiteta i potrebe da se koriste naše kvalitetne namirnice, i moram reći da ima iznimno dobrih primjera. No ostaje za vidjeti što će nam donijeti porezna reforma – po ovom pitanju, bojim se da neće puno dobroga.

Kako možemo poboljšati svoju ponudu i raditi na tome da Hrvatska bude turistička zemlja tijekom cijele godine?

Donesena je Strategija razvoja turizma do 2020. godine, u kojoj su vrlo dobro definirani okviri za postizanje cjelogodišnjeg turizma. Osim Jadrana, moramo osposobiti i druge naše dijelove Lijepe naše. Lika i Gorski Kotar savršeni su za ribolovni i lovni turizam, sportski, biciklistički, pa čak i zimski. Slavonija sa svojom ponudom obiteljskih domaćinstava i raznovrsne ponude. Posebno pitanje je kongresni turizam. Nažalost, i dalje nemamo kongresni centar koji bi mogao primiti nekoliko tisuća ljudi, pa stoga gubimo značajni dio posla i u tom segmentu. No opet se vraćam na kontradiktornost naše Vlade, koja je jednim dekretom zanemarila ovaj strateški dokument i ignorirala jednoglasno izglasanu Strategiju te poslala investitorima poruku da se ne mogu osloniti niti na jedno obećanje, dokument i sl. jer nikada ne znate kada će se pravila igre promijeniti.

Upravo je u tijeku manifestacija Advent u Zagrebu – što ona znači zagrebačkim ugostiteljima?

Adventa u Zagrebu sigurno ne bi bilo bez zagrebačkih ugostitelja, a njihova kvalitetna i raznovrsna ponuda doprinijela je da Zagreb lani ponese laskavu titulu najbolje europske Adventske destinacije. I ove godine potrudili smo se osigurati raznovrsnu ponudu jela i pića za svačiji ukus, tako da vjerujem da ćemo ponovo iskočiti na vrh europske ponude, zajedno s ostalim brojnim sadržajima koje je Turistička zajednica Grada Zagreba pripremila. Sudjelovanje na Adventu našim je ugostiteljima potvrda kvalitete koju pružaju, a osim toga i prilika da poslovnu godinu završe uspješno.