U subotu, 14. travnja, Stradun će zamirisati po pršutima. Eminentni proizvođači ove delicije udruženi u Klaster „Hrvatskog pršuta“ predstavit će proizvode ispred crkve sv. Vlaha. Promocija dalmatinskog, drniškog, istarskog i krčkog pršuta u Starome gradu sastavni je dio tradicionalne manifestacije Dani hrvatskog pršuta.
„Gospodarski potencijali proizvodnje pršuta prije četiri godine nametnuli su potrebu za udruživanjem u Klaster i organiziranjem manifestacije koja artikulira interese proizvođača zaštićenih hrvatskih pršuta. Osim promotivnog karaktera Dani hrvatskog pršuta imaju natjecateljski, stručni i edukativni dio, a ove godine po prvi puta se predstavljamo Dubrovčanima i turistima na Stradunu. Želja nam je da se u sklopu manifestacije predstave ponajbolji primjeri dobre prakse s područja Dalmacije, Kvarnera i Istre te druženjem i stručnim dijelom tijekom dva dana manifestacije, nastojimo pridonijeti jačanju brenda hrvatskog pršuta i njegovoj valorizaciji u prehrambenoj i turističkoj industriji“, istaknuo je Ante Madir, izvršni direktor Klastera „Hrvatskog pršuta“, na predstavljanju manifestacije u HGK – Komori Zagreb.
Ana Babić predstavnica Udruge Dalmatinski pršut iz pršutane Voštane kazala je kako ovogodišnja manifestacija ima dvostruki značaj. „Osim promocije hrvatskog pršuta, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede 14. travnja otvara se i obilježava „Tjedan hrvatskih zaštićenih proizvoda“. Prije tri godine baš na taj datum Krčki pršut dobio je oznaku zemljopisnog porijekla. To je bila prva registracija zaštićene oznake u Republici Hrvatskoj iz EU sustava kvalitete.
Igor Miljak, predsjednik Uprave PPK Karlovac i predstavnik Mesne industrije braće Pivac istaknuo je kako su proizvođači hrvatskih pršuta dobivanjem EU oznake zaštićenog geografskog porijekla dobili proizvod s dodanom vrijednošću, a potrošači i kupci garanciju visoke kvalitete.
Hani Hreljak, predstavnica Istarskog pršuta iz pršutane Pisinium naglasila je kako je Istarski pršut nositelj EU zaštićene oznake izvornosti te istaknula njegove specifičnosti u obradi i tehnologiji proizvodnje. Istarski pršut nema kožu i potkožno masno tkivo, soli se morskom solju te začinima poput papra, lovora, ružmarina i izlaže se atmosferi suhog zraka.
Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore, institucije koja sve četiri godine podržava manifestaciju, istaknula je kako HGK potiče promociju pršuta, aktivno sudjeluje u izradi pravilnika i regulative na nacionalnoj razini usko vezanoj uz interese proizvođača.
„HGK prati trgovinsku razmjenu u prehrambenoj industriji. Za usporedbu u 2014. izvezli smo proizvode tarifnog broja 0210 u koji spadaju šunke i pršuti u vrijednosti 84 tisuće eura, a prošle godine u vrijednosti 235 tisuća eura. Što se uvoza tiče 2014. u tom segmentu uvezli smo robe u vrijednosti 740 tisuća eura, a prošle godine 1,9 milijuna eura. Vidljivo je da proizvodnja pršuta ima veliki potencijal u gospodarskom razvoju Hrvatske“, zaključila je Marković.
