Ovo su iznimno teška vremena za vlasnike obiteljskih i malih hotela koji su investirali milijune kuna, založili imovinu, a na povrat investicije trebaju čekati više od 30 godina. Zbog koronakrize mnogi je neće niti dočekati
Piše: Alma Radoš, PR i marketing ekspert
Kriza se odužila. Turizam je na koljenima, a s njime i oko 450 obiteljskih malih hotela koje očekuje još jedna neizvjesna sezona. Iako, za razliku od velikih hotela, male karakterizira elastičnost, brzina prilagođavanja promjenama na turističkom tržištu i veća profitabilnost, to im neće pomoći u nikad snažnijoj krizi u kojoj se gosti broje na prste.
„Investicija u male obiteljske hotele temelj je održivog razvoja hrvatskog turizma. Njihova ekonomija je konkurentna, njihova ponuda je autohtona i autentična, promoviraju vlastitu kulturu, i što je najvažnije, u turističkom proizvodu sudjeluje lokalno stanovništvo. U razvoju turizma u Hrvatskoj mali hoteli su pokretači i nositelji promjene unaprjeđenja cjelokupne hotelske industrije“, kaže Šime Klarić, prvi čovjek Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela te dodaje kako je zahvaljujući postojećim mjerama Vlade malo obiteljsko hotelijerstvo opstalo do danas.
Mnogi se hoteli nisu ni zatvarali od popuštanja mjera nakon prošlogodišnjeg lockdowna, a svi se pripremaju za kakvu, takvu sezonu. Jer raditi se mora!
POVRAT INVESTICIJE 30 GODINA, 63 POSTO NOĆENJA MANJE
Vlasnici malih obiteljskih hotela ušli su u posao investirajući milijune eura, založili su vlastitu imovinu, a povrat investicije dulji je od 30 godina, potvrdila je to Strategija održivog razvoja malog i obiteljskog hotelijerstva, koju je za Nacionalnu udrugu u prošloj ‘korona godini’, izradio vrhunskih tim stručnjaka.
Dokument je potvrdio da je u hotelima do 50 soba pad noćenja 2020. iznosio 63 posto, a za usporedbu, u velikim hotelima čak 74 posto. Međutim, mikro i male tvrtke u hrvatskom hotelijerstvu obilježava ispodprosječni udio EBIT i EBITDA u prihodu.
Uz naslijeđeni deficit obrtnog kapitala, iznadprosječnu zaduženost i ispodprosječnu sposobnost pokrivanja obveza iz poslovanja, smanjenje prihoda, a onda i ekonomičnosti poslovanja, povećan je financijski rizik, odnosno vjerojatnost da poslovanje neće omogućiti generiranje dovoljnih novčanih tokova za financiranje kamata i otplatu glavnice, piše u ovom strateškom dokumentu, iznimno važnom za male hotelijere.
Četiri zahtjeva za prevladavanje krize Šime Klarić kaže kako ne bismo smjeli dozvoliti da dvije iznimno teške sezone unište male hotelijere, jer se očekuje da se stanje normalizira u sezoni 2022. No da bi do tada opstali i premostili probleme, od presudne je važnosti pomoć države. To nije samo u interesu vlasnika obiteljskih i malih hotela, nego čitavog društva, turističkih destinacija, ali i banaka.
Kako precizno stoji u Strategiji, obiteljski i mali hotelijeri, ujedinjeni u Nacionalnu udrugu, traže moratorij na otplatu anuiteta po dugoročnim kreditima do 30. lipnja 2022.; restrukturiranja postojećih dugoročnih kredita bez penala za komercijalne banke, uz mogućnost dopunskog osiguranja kolaterala preko HAMAG-BICRO-a, ukoliko zbog koronakrize procjena tržišne vrijednosti nekretnine ne zadovoljava uvjete poslovnih banaka; sufinanciranje obrtnih sredstava te izravnog kreditiranje preko HBOR-a i HAMAGBICRO- a za adekvatnu pripremu sezone 2021. i osiguranje dostupnosti novih kredita za likvidnost s jamstvom države u sto postotnom iznosu.
SAFE STAY IN CROATIA
Unatoč iznimno teškoj situaciji, hotelijeri se ne predaju. U organizaciji Nacionalne udruge u veljači su održane prve dvije online besplatne radionice za šezdesetak članova na temu Sigurnost u hotelu i oznaka Safe Stay in Croatia. Svi polaznici dobili su certifikat o provedenoj edukaciji osoblja i sigurnosti u hotelu i provedenim mjerama.
„Certifikat će zasigurno biti dodatni motiv gostima i agencijama da izaberu male hotele, posebno danas kad je sigurnost na prvom mjestu. Obiteljski i mali hoteli provodili su i do sada sve propisane mjere Stožera civilne zaštite ali ovo je dodatni i značajan iskorak. Naši članovi dobit će oznaku Safe Stay in Croatia i iza nje potpuno stajati“, kaže predsjednik Nacionalne udruge i najavljuje nove radionice. Jer čak i ako koronavirus i dalje bude prijetnja, ljudi će putovati, zaželjet će se starih i novih destinacija. No u odabiru odredišta još će neko vrijeme biti presudna sigurnost i način kontroliranja pandemije u regijama.
MALO IH JE, ALI SU KVALITETOM PREMAŠILI KONKURENCIJU
Mali i obiteljski hoteli u Hrvatskoj nositelji su novog trenda u turizmu. Do prije desetak, petnaestak godina jedva da su bili prisutni na tržištu, dok danas njihova gospodarska važnost nije nezanemariva, a njihov broj do pandemije svakodnevno je rastao. To potvrđuje i podatak da je Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela u vrijeme svog osnutka 2004. imala svega 30 članova, dok danas ima pet puta više, a zastupa čitav sektor.
Međutim, ovaj fenomen za razliku od Hrvatske u razvijenim turističkim zemljama nije novost. Hrvatska se razvojem obiteljskog hotelijerstva laganim korakom tek približava Italiji, Francuskoj, Austriji i Grčkoj te otkriva ono što te zemlje razvijaju već desetljećima. „Unatoč tome, obiteljski i mali hoteli u Hrvatskoj kvalitetom, sadržajima i ponudom čak su i premašili konkurenciju, iako u ukupnim hotelskim kapacitetima čine svega petnaest posto, dok u spomenutim zemljama dosežu magičnu brojku od 80 posto.
Drugim riječima, Hrvatska broji svega 450 malih obiteljskih hotela dok ih Italija ima 23 tisuće, a Grčka i Austrija po deset tisuća“, ističe Klarić. No posljednje dvije godine s konkurencijom dijele jednaku neizvjesnu sudbinu.
AUTENTIČAN HRVATSKI PROIZVOD
Iako na tržištu nastupaju u sklopu zajedničke Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela koja je kreirala jedinstveni marketinški koncept, hoteli su segmentirani prema vrsti proizvoda. Marketinškim planom prije desetak godina kreirao se brend „Small & friendly hotels of Croatia“, nakon čega je slijedilo podbrendiranje zajedničkog skupa proizvoda odnosno proizvodno profiliranje.
„To je rezultiralo činjenicom da smo danas na tržištu već prepoznati kao mali obiteljski hoteli, segmentirani po vrsti proizvoda.
Drugim riječima, da bi naši gosti odmah prepoznali temeljni turistički proizvod određenog hotela, segmentirani smo po određenim klasterima ili klubovima proizvoda i to kao heritage, wellness, adventure, gorumet hoteli, poslovni hoteli ili oni za odmor s obitelji. Najvažnije je da ponudom plasiramo autentični hrvatski proizvod“, zaključuje Klarić.
EKO HOTEL
Krajem najteže godine u povijesti poslovanja, Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela započela je program edukacije i certifikacije članova za oznaku Eko hotel. EU Ecolabel promiče ekološku izvrsnost, pomaže pri identifikaciji proizvoda i usluga koji imaju smanjen utjecaj na okoliš, od početne faze upotrebe sirovina, preko proizvodnje pa sve do njihova korištenja i konačno odlaganja.
Kad na hotelu vidite oznaku srca s listom, znat ćete da se u tom objektu vodi najveća briga o okolišu, ljudima i sigurnosti gostiju. Trenutno ovaj certifikat nosi šest obiteljskih i malih hotela.
„Svi hoteli s eko oznakom će se posebno promovirati na svim razinama Republike Hrvatske, a posebno od strane Hrvatske turističke zajednice. Nadalje, svakako nam je prioritet financiranje hotelijerstva sredstvima EU iz programa oporavak i otpornost eko i održivo“, kaže Klarić te dodaje kako imaju i novi online rezervacijski sustav, iznimno važan u ovim vremenima kada se živi u virtualnoj stvarnosti.
