U prvih deset dana ožujka turistički pad u Hrvatskoj veći je od 30 posto! U međuvremenu zatvorili su se hoteli, restorani, kafići, sezonci su na burzama, turistički djelatnici poslani kućama, srezane su im plaće i čekaju bolja vremena. Korona je nanijela veliku štetu globalnoj industriji putovanja, o brojkama se još ne govori. Utješno je da nakon velikih kriza – turizam prvi procvjeta!
Piše: Alma Radoš, PR i marketing ekspert
Dobri ugovori, eventi, velike manifestacije, stalni klijenti. Trebala je ovo biti sjajna poslovna godina, a od ponedjeljka do srijede više ničeg nije bilo. Poznat vam je scenarij? I vama je poslovni život kakvog poznajete trenutno na holdu? Psiholozi i life coachevi kažu da iskoristite vrijeme velike svjetske pandemije samo za sebe i svoje bližnje. Konačno napravite ono što ste oduvijek željeli, družite se s obitelji, čitajte, gledate omiljene serije, kuhate…
Slaba je je to utjeha svima koji su iz godine u godinu ulagali u poslovanje, dizali kredite, zapošljavali ljude, onima koji su preživjeli krizu u prošlom desetljeću i onima koji su se devedesetih prilagođavali novim tržišnim okolnostima, padali, dizali se, rasli, educirali se, pratili trendove, veselili se dobrim godinama. Zdravlje je na prvom mjestu, a krize dođu i prođu! Da to nije klišej potvrđuju obrtnici i poduzetnici, hotelijeri, vlasnici restorana i kafića koji su još prije posebnih mjera donesenih 19. ožujka privremeno stavili ključ u bravu. Trenutno su dva najvažnija pitanja – kada se očekuje kraj pandemije i kako će se ona odraziti na hrvatski turizam? Jeste li primijetili da nismo dobili konkretan odgovor ni na jedno od njih.
ŠTO MOŽEMO OČEKIVATI?
Industrija putovanja i turizam direktno su pogođeni širenjem korona virusa, a o njegovom utjecaju na ovaj sektor još nema brojki, no generalna ocjena je da će njegove posljedice biti gore od posljedica terorističkog napada 11. rujna ili izbijanja SARS-a 2003. Stručnjaci ističu kako je u vrijeme tih kriza kinesko gospodarstvo imalo manji udio u globalnoj ekonomiji, pa su i posljedice bile manje. Za usporedbu, epidemija SARS-a stajala je globalno gospodarstvo između 30 i 50 milijardi dolara, a Kini je trebalo 16 mjeseci za gospodarski oporavak.
STRANI MEDIJI O INDUSTRIJI PUTOVANJA
Već s prvim otkazivanjima konferencija i kongresa, evenata, sportskih događanja…, svima je bilo jasno da će se to odraziti na ukupno gospodarstvo, a posebno na industriju putovanja. Prema uglednom The Guradianu, od početka širenja korona virusa industrija putovanja u najvećoj je krizi u posljednjih 19 godina. Ističu kako su za manje od dva mjeseca tri američka kruzing operatera izgubila više od 42 milijarde dolara, odnosno više od polovice tržišne vrijednosti, a cijene avionskih karata su pale. Putovanja su se svela samo na neophodna, izbjegava se svaki rizik. Predstavnik američke zrakoplovne tvrtke Southwest za The Guardian je izjavio kako je situacija slična onoj poslije terorističkih napada 11. rujna 2001. kada su ljudi iz straha odustajali od putovanja zrakoplovima.
Prema prvoj procjeni Međunarodnog udruženja za zračni prijevoz (IATA) prihodi zrakoplovnih kompanija u svijetu ove bi godine mogli pasti do 20 posto, između 63 milijarde i 113 milijardi dolara, dok su za usporedbu, nakon terorističkih napada na Sjedinjene Američke Države, pali za sedam posto. Korona nanosi štetu širom svijeta, no prema pisanju The Globe and Maila jedan sektor je ipak u usponu. Riječ je o operaterima privatnih avionskih letova. S potražnjom su skočile i cijene pa su neki putnici umjesto dosadašnjih pet tisuća dolara za sat vremena leta spremni platiti i 15 tisuća dolara. No nastavi li se svijetom širiti korona virus – prema ovom kanadskom mediju – ni letovi privatnim zrakoplovima nemaju dobru perspektivu.
ŠTO KAŽU STRUČNJACI
Turizam i ugostiteljstvo u velikim su krizama prvi na udaru, no za utjehu iznimno su fleksibilni i brzo se oporavljaju. Popusti, niže cijene, rezanje troškova, skraćivanje radnog vremena – instinktivni su mehanizmi prilagođavanja situaciji. Stručnjaci tvrde kako sa stajališta upravljanja prihodima smanjenje cijena i rezanje troškova imaju samo kratkoročne efekte i takve mjere ne generiraju novu potražnju i nove prihode, a kada krene oporavak teško je ponovo podignuti cijene. Da biste spremni dočekali kraj pandemije, preporučuje se nekoliko mjera koje možete već sad poduzeti.
Stručnjaci kažu kako bi fokus trebao biti na direktnim rezervacijama i domaćem tržištu te promociji direktnog bukinga. Dobro je vrijeme za poboljšanje loyalty programa. Ojačajte vezu s bivšim gostima s kojima je – osobito u vrijeme krize – iznimno važno ostati u kontaktu. Također, ublažite pravila o otkazivanju rezervacija. U tom je slučaju manje vjerojatno da će gost odmah otkazati rezervaciju ili se u potpunosti suzdržati od nje. I najvažnije – usmjerite se na promociju i marketing iako vam se čini da sad nije pravo vrijeme.
ŠTO TO ZNAČI?
Treba se okrenuti novim klijentima pa ovo nije vrijeme za rezanje budžeta za promotivne aktivnosti. Promocija treba biti dio strategije oporavka koja se usmjerava na vrijeme nakon pandemije. Usudite se, okupite timove, kreirajte nove PR i marketinške kampanje. Ne čekajte ukidanje mjera i početak putovanja. Krenite u akciju i prvi ćete dobiti rezervacije kad ova kriza prođe. Newsletteri, nova web stranica, promocija na društvenim mrežama, suptilna komunikacija u medijima – dobri su PR alati koji su vam i dalje na raspolaganju.
Pravi je trenutak da napravite ono o čemu ste dugo sanjali – redizajnirajte stranicu, uredite društvene mreže, ne radite stihijski, pripremite kalendar objava, odredite ključna tržišta, usmjerite se prema individualnom gostu koji će prvi bukirati putovanje nakon pandemije. U vrijeme SARS-a, društvene mreže nisu bile razvijene pa nije postojala mogućnost komunikacije kao danas. Iako se turisti nisu mogli informirati o destinacijama, oporavak industrije putovanja bio je relativno brz.
Prema China Morning Postu u samo dva mjeseca nakon što je Hong Kong proglašen čistom zonom od SARS-a, turističko tržište je premašilo godišnji prosjek prije epidemije. Dobro je znati da otkazivanjem putovanja ne prestaje i želja za putovanjima, a prijašnja iskustva potvrđuju da nakon velikih kriza turizam procvjeta.
S 277 milijardi dolara, što je 16 posto ukupne svjetske turističke potrošnje, Kina je najveći svjetski turistički potrošač, ali i najveće svjetsko turističko tržište. Od 2000. do 2018. s 4,5 milijuna turista naraslo je na čak 150 milijuna, a ta se brojka ove godine trebala udvostručiti jer se broj Kineza s putovnicama s 10 posto povećao na 20 posto stanovništva. Iako se čini da je Kina dobila bitku u borbi s koronom, globalna slika nije dobra, a još je prerano za davanje prognoza o ukupnoj šteti u globalnom gospodarstvu s posebnim naglaskom na turizam. Sve ovisi kada ćemo obuzdati virus! Pazite na zdravlje i #OstaniteDoma.
ŠTETE U TURISTIČKOJ INDUSTRIJI NEIZMJERNE
Dok konačni učinak Covida-19 još nije moguće procijeniti, štete u turističkoj i industriji putovanja već su neizmjerne. Iz svih dijelova svijeta slijevaju se alarmantna izvješća o otkazivanjima i odgađanjima poslovnih i privatnih putovanja te o upitnim poslovanjima brojnih tvrtki, zbog čega njihova i budućnost cijele industrije izgleda prilično tmurno – ističu iz Globalne zajednice udruženja putničkih agencija (WTAAA), čiji je član i Europsko udruženje putničkih agencija i agenata (ECTAA). Naglašavajući da bez zdravlja, sigurnosti i povjerenja putnika ne može biti ni putovanja, iz WTAAA poručuju da je to i osnova putničke industrije te da se sigurnost mora temeljiti na racionalnim odlukama i utemeljenim činjenicama koje omogućavaju putovanja bilo koje vrste na siguran način.
