Kako glazba utječe na veću konzumaciju u kafiću?

22

Ne možemo zamisliti kafiće i ostale ugostiteljske objekte bez glazbe, a često je ona i razlog posjete pojedinim mjestima. Brojna su istraživanja potvrdila kako vrsta, glasnoća i tempo pozadinske glazbe u velikoj mjeri utječu na ponašanje potrošača. No kako ugostitelji mogu iskoristiti glazbu sa ciljem povećanja profita?

Piše: Igor Kutil, direktor Kutil d.o.o.

  1. BRZINA KONZUMACIJE

Jednim je istraživanjem u Francuskoj potvrđeno da glazba može imati znatan utjecaj na posjetitelje kafića. Naime, kada se sudionicima studije puštala brža glazba, oni su brže ispijali svoja pića. Isto tako, otkriveno je kako na ponašanje gostiju utječe ne samo tempo, već i glasnoća. Naime, postoji pozitivna korelacija između glasnoće glazbe i brzine konzumiranja pića. U istraživanju je promatrano ponašanje 40 gostiju u dva kafića. Istraživači su manipulirali glasnoćom koja je varirala od 72 do 88 decibela. Kada je glazba bila glasnija, prosječna konzumacija iznosila je 3,4 pića u prosječnom trajanju od 11,5 minuta. S druge strane, tiša glazba je usporila konzumaciju koja je tada iznosila 2,6 pića u prosječnom trajanju od 14,5 minuta.

  1. SMANJENA KOMUNIKACIJA

Također, istraživanje je pokazalo da gosti u većoj mjeri konzumiraju pića tijekom glasnije glazbe zbog činjenice da tada ne mogu razgovarati s društvom.

  1. DUŽI BORAVAK U UGOSTITELJSTVU

Tempo glazbe utječe i na dužinu ostanka u restoranu. Ispostavilo se da spora glazba utječe na produženje boravka u ugostiteljskom objektu. Laganija glazba tako produžuje ostanak u ugostiteljstvu za 13,56 minuta u usporedbi s brzom glazbom.

  1. BOLJI OKUS PIĆA

Prema jednom istraživanju provedenom u Velikoj Britaniji, slušanje glasne glazbe izaziva osjećaj da alkohol ima slađi okus. Naime, što glasniju glazbu slušaju, posjetitelji će u tom razdoblju popiti više alkohola. Istraživanje je uključilo 80 ispitanika koji su ocijenili da im je alkoholno piće koje su konzumirali bilo jakog okusa, a što su glasniju glazbu slušali – to su im pića postajala slađa.

Zanimljivo je i istraživanje koje su britanski psiholozi proveli 1997. godine u jednom vinskom baru. Goste se ispitivalo koliko su spremni izdvojiti za bocu vina ili kriglu piva. Utvrđeno je da su gosti spremni izdvojiti do 2,02 funti za kriglu piva kad glazba ne svira, a čak do 3,27 funti u razdobljima kad je svirala glazba.

Ipak, s ovim podacima treba biti oprezan, jer kafići s preglasnom glazbom sigurno neće privući nove i zadržati one goste koji su već u lokalu. Zbog toga treba pronaći ‘zlatnu sredinu’ kad je u pitanju glasna glazba, a ona ovisi ciljanoj skupini lokala jer će mlađa populacija dopuštati više glazbe u odnosu na starije osobe.Glazba također može izrazito pozitivno utjecati na motivaciju vaših zaposlenika i njihov rad. Naime, zadovoljni i dobro motivirani radnici pružit će i bolju uslugu vašim gostima i time podići standard vašeg ugostiteljskog objekta.