Krčki pršut najbolji, drugo mjesto pripalo istarskom pršutu Buršić, a treće dalmatinskom pršutu Smjeli. Na ocjenjivanje pristiglo 14 zaštićenih pršuta iz Istre, s Krka, Drniša i Dalmacije te tri iz Crne Gore. Proizvođači iz Splita poručili: sigurno će doći do rasta cijena pršuta, veći skok očekuje se iduće godine
Vjekoslav Žužić s otoka Krka ove godine ima najbolji pršut. To je potvrdila šampionska titula na osmim Danima hrvatskog pršuta koji se dva dana održavaju u Splitu. Novom titulom Žužić nastavlja nizati uspjehe na domaćim i međunarodnim festivalima i sajmovima te promovirati krčki pršut. Ovo je njegova druga šampionska titula na Danima hrvatskog pršuta koji su u splitskom hotelu Park okupili stotinjak predstavnika institucija, mesne industrije i proizvođača zaštićenih hrvatskih pršuta. Sutra manifestacija seli na splitske Prokurative na kojima će se moći kušati i kupiti svi nagrađeni pršuti, a najveće zanimanje sigurno će privući šampion s Krka.
„Nagrade su poticaj da budemo još bolji i kvalitetniji i potvrda da se trud uvijek isplati. Priznanja poput ovih pridonose i promociji krčkog pršuta, koji je i prvi hrvatski zaštićeni proizvod na razini Europske unije“, istaknuo je šampion Vjekoslav Žužić.
Tijekom protekle dvije pandemijske godine za proizvođače i ljubitelje pršuta iznimno je bilo važno ne prekidati ciklus proizvodnje, s obzirom da je proces dug i traje i do dvije godine. Kontinuitet proizvodnje uspio se sačuvati, proizvodnja iz godine u godinu raste i trenutno se u Hrvatskoj proizvodi oko pola milijuna komada, a pojede ga se oko milijun komada. Drugim riječima polovica se pokriva iz uvoza.
Veći porast cijena pršuta iduće godine
„Nakon dvije teške pandemijske godine, s inflacijom i ratom u Ukrajini slijedi još izazovnije razdoblje za nas proizvođače. S jedne strane očekuje nas neizvjesna turistička sezona, a s druge rast cijena – kako sirovina tako i energenata, repromaterijala i rada. U konačnici to je već utjecalo na rast cijena gotovog proizvoda. No, to je tek početak. Snažan skok cijena pršuta očekuje kroz narednu godinu rastom cijene svinjskog mesa, a to će u konačnici – gledajući ekonomskom logikom – uzrokovati i manju potražnju“, rekao je Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta. Dodao je kako se unatoč pandemiji zadržao kontinuitet i rast proizvodnje pa se u Hrvatskoj trenutno proizvodi oko pola milijuna pršuta, dok ih se pojede oko milijun. Drugim riječima, proizvedemo ih koliko ih i uvezemo.
Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije istaknuo je kako ga posebno veseli što se više od 60 posto proizvedenih pršuta, odnosno više od 300 tisuća komada u Hrvatskoj proizvodi na području ove županije te da strani gosti dalmatinski pršut prepoznaju kao vrhunsku hrvatsku deliciju.
Veliku šansu u plasmanu hrvatskih proizvoda u turizmu vidi i Velibor Mačkić, izaslanik predsjednika Zorana Milanovića, a u tome pomaže i udruživanje proizvođača poput Klastera hrvatskog pršuta koji okuplja proizvođače od Istre do juga Dalmacije.
Dani hrvatskog pršuta povezuju proizvođače
„Ovakve manifestacije su važne za razvoj sektora – osmi Dani hrvatskog pršuta značajni su za promoviranje Lijepe Naše kao jedne od gastronomski priznatih i poznatih destinacija, ali i najbolji način da se proizvođači povežu, kako s potrošačima tako i međusobno, te postanu prepoznatljivi. Ministarstvo poljoprivrede puno ulaže u politiku jačanja prepoznatljivosti domaćih proizvoda budući da u istoj vidimo priliku za podizanje konkurentnosti naših proizvođača. Hrvatska danas na razini EU ima 35 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla te zauzima visoko sedmo mjesto, a tu spadaju i Krčki, Drniški, Dalmatinski te Istarski pršut“, istaknula je Marija Vučković, ministrica poljoprivrede.
Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam dodao je kako u razmjeni svježeg, rashlađenog i smrznutog svinjskog mesa bilježimo veliki deficit, više od 160 milijuna eura. No, ohrabruje podatak da u razmjeni mesnih prerađevina bilježimo suficit, pri čemu treba posebno istaknuti podatak da nam je u odnosu na 2020. u prošloj godini izvoz proizvoda od buta i plećke, u koje spadaju i pršuti, rastao po stopi većoj od 25 posto i da smo taj izvoz najvećim dijelom realizirali na tržištu Europske unije.
