MOTOVUNŠTINA – mjesto gdje se rađaju najfiniji terani (ili pet malih vinara s velikom idejom)

177

Vinska tradicija na Motovunštini mjeri se tisućljećima jer na tom su se prostoru kroz povijest oduvijek uzgajali brojni vinogradi, a u bivšoj Jugoslaviji tu je djelovao i poljoprivredni kombinat koji je prikupljao grožđe tog kraja i proizvodio poznati Motovunski teran

Piše: Saša Špiranec, osnivač Vinarta

Priznanja koja pristižu s internacionalnih natjecanja, kao i ona od domaće vinske struke, već neko vrijeme ukazuju da, kad je sorta teran u pitanju, najkvalitetnija vina su koncentrirana na vrlo malom prostoru uže okolice Motovuna. Da ne bi bilo zabune, Motovunjani ne rade samo izvrstan teran, jer posljednjih godina jednako vrijedna priznanja na slavnom IWC-u ili Decanteru stižu i za motovunske malvazije i muškate, pa se može reći da sve tradicionalno grožđe koje njihovi vinogradi rode donosi zlata i trofeje, ali po teranu su jedinstveni i daleko ispred drugih, pa čak i kolega Istrijana.

Vinska tradicija na Motovunštini mjeri se tisućljećima jer na tom su se prostoru kroz povijest oduvijek uzgajali brojni vinogradi, a u bivšoj Jugoslaviji tu je djelovao i poljoprivredni kombinat koji je prikupljao grožđe tog kraja i proizvodio poznati Motovunski teran. U postsocijalističkom vremenu su drugi djelovi Istre iz bivših zadružnih ili kombinatskih vinograda uspješno u vrlo kratkom vremenu izvršili tranziciju iz masovnih vina u vina visoke kvalitete, međutim zbog raznih okolnosti, Motovunštini to nije uspjelo od prve.

NAGRAĐIVANA BRAĆA BENVENUTI

Da taj predio Istre skriva veliki potencijal saznali smo tek prije desetak godina, najprije zahvaljujući obitelji Benvenuti iz Kaldira koja od početka svoje tržišne prisutnosti radi vina najviše klase. Kad su braća Benvenuti krenula s vinarstvom kao životnim pozivom, odlučili su prijaviti svoju malvaziju na lokalno natjecanje u sklopu udruge Vinistra, i odmah su, ne jednom, nego dvije godine zaredom, osvojili titulu najboljeg vina Vinistre. To je bio prvi signal da poglede treba usmjeriti u taj, u vinskom smislu, neotkriveni dio Istre.

Nakon toga su se posvetili još ambicioznijim vinima i ubrzo smo se svi uvjerili da se ne radi o slučajnosti, nego o vinariji koja je tu da ostane trajno, s vinima kvalitete ravnopravne najvišim internacionalnim standardima. Kad su proizveli svoje prve odležane terane, postali su mjerilo za najvišu kvalitetu vina od te sorte i teran kao sortu pomaknuli u neku sasvim novu dimenziju, za koju ranije nismo ni slutilli da je ostvariva.

Konačna potvrda velikog potencijala stigla je s priznanjima koja će malo tko još postići u svojoj karijeri. Naime, sa sve tri sorte koje uzgajaju – malvazijom, teranom i muškatom, osvojili su trofej najboljeg vina u kategoriji, dakle platinastu medalju ili trofej, na dva najveća natjecanja na svijetu, IWC-u i Decanteru.

TOMAZ, MATOŠEVIĆ, FAKIN I VALENTA

Nekoliko su godina Benvenutiji bili usamljeni i nitko sa sigurnišću nije mogao ustvrditi je li njihov uspjeh izdvojen slučaj ili centralno istarski terroir omogućuje takve rezultate svima koji će uložiti sličan trud i ekspertizu. A onda je odjednom krenulo. Prvi se ukazao Klaudio Tomaz, nova generacija lokalnog mesara, koja je odlučila ozbiljnije zagristi u tvrdi vinski kruh. Stvorio je impresivan Teran Barbarossa i dao nam do znanja da Benvenutijev rezultat više nikako ne može biti posljedica slučaja ili sreće. Potom je Matošević na obližnjoj Grimaldi zasadio pozamašne vinograde i danas njegova vina s tih položaja nadmašuju ona s grožđem iz Bujštine, što je bilo vrlo znakovito. Zatim je pristigao Fakin. Izvrsna nova vinarija koja radi izvanredne i ravnopravno dobre i malvaziju i teran. Malvazija im je također bila pobjednik Vinistre, a teran s pozicije Flaminio već sad ravnopravno stoji uz bok s onim spomenutih kolega. Potvrda njegove kvalitete također je pristigla s istih internacionalnih natjecanja u vidu zlatnih medalja za oba vina, malvaziju i teran.

Potom je na lokalnu i nacionalnu scenu pristigla motovunska vinarija Bertoša, također sa sjajnim teranima za koja priznanja tek očekujemo, ali i finim standardnim malvazijama i sivim pinotima. Posljednja u nizu je vinarija iz Kaldira Valenta, koja je već s prvim komercijalnim teranom iz 2018. osvojila titulu šampiona Vinistre u razredu mlađih terana.

Teran je, sada je već sasvim jasno, kada dolazi iz Motovunštine, vrlo važna sorta. U stanju je osvajati najviša odličja na internacionalnim natjecanjima, a profil joj savršeno odgovara gastronomiji i sparivanju s hranom. Druga je crna sorta po zastupljenosti u Istri, sedma u Hrvatskoj i na oko milijun zasađenih trsova u prosjeku daje nešto manje od 900.000 litara vina. Teran bi u budućnosti mogao biti još važnija sorta nego što je trenutno, jer njegova kasna priroda, sposobnost čuvanja kiselina i istovremenog nakupljanja šećera te potencijal za dugo starenje gotovog vina u eri globalnog zatopljenja, čine ga sve poželjnijim vinogradarskim odabirom. Sve više sorti ima problem preranog dozrijevanja i berbe u vrelini kolovoza, i to više nije nikakva iznimka, nego redovna pojava i teran se tu nudi kao kvalitetno dugoročno rješenje.

TRI STILSKE OPCIJE TERANA

Danas se na vinskoj sceni uloga terana može jasno razdijeliti na tri stilske opcije. Jedno su mlađi terani koje karakterizira višnjasta voćnost i živost, umjerena cijena i fantastična gastronomska upotrebljivost u svakodnevnim situacijama jer idealno prate bolonjeze lazanje i drugu bolonjeze paštu, još bolje idu s mesnim okruglicama u umacima od rajčice, a jednako dobro uz mesne štruce, kao i ombola i druge, masnije komade svinjetine i, na kraju, najrazličitije gulaše. Jedino što treba izbjegavati s teranima su pikantne i ljuće varijante navedenih jela.

Druga opcija su odležani i razvijeni terani. To su igrači koji prate visoku kuhinju i najskupocjenije komade mesa, kao i njihovi kvalitativni pandani iz Pijemonta, Chiantija ili sjeverne Rhone. Treća opcija su blendovi. U većini blendova teran još uvijek nažalost ima manjinsku ulogu, ali i kad je u manjem postotku prisutan, utjecaj na blend je velik i vidljiv, daje mu živost i slojevitost te okusu pečat unikatnosti. Potencijale svog kraja motovunski su vinari spoznali i sami te su oformili lokalnu udrugu u kojoj je za sada pet vinarija: Benvenuti, Tomaz, Fakin, Bertoša i Valenta.

Trenutno zajedno rade na standardizaciji kvalitete i promociji, kao i na strateškim razvojnim planovima. Sudeći po početku, ispred nas je uzbudljiv period konačne afirmacije i brojna nova vina s kojima planiraju ispisivati povijest i graditi mikroregiju prestižnog statusa.