Preobrazba Hrvatske iz ‘klasične’ u pametnu turističku destinaciju

Najavljeni Zakon o turizmu objedinit će i uspostaviti sustav praćenja i analize podataka, uspostavit će sustav poticanja, praćenja i analize ulaganja, definirati uloge dionika u razvoju turizma, definirati pokazatelje i standarde osiguravanja održivosti turizma

Piše: Dijana Kladar, Chief Executive Officer, Vision Compliance

Turizam je nedvojbeno jedna od najunosnijih djelatnosti u Republici Hrvatskoj, osobito u primorskim mjestima tijekom ljeta. Ondje je, naime, općeprihvaćena podjela svih godišnjih aktivnosti na one ‘u sezoni’ i na one ‘izvan sezone’.

Uslijed pandemije i užurbanog načina života, trendovi i potrebe turista mijenjaju se sve brže. Turisti sve više traže održivost, inovativnost i pristupačnost. Hrvatska se percipira kao sigurna turistička destinacija, stoga je neophodno nastaviti s naporima u kontekstu jačanja i razvoja sigurnosti u svim turističkim destinacijama.

U ovu godinu krenuli smo ulaskom u Schengen te prelaskom na euro što bi dodatno trebalo olakšati turistički promet. Osim toga, 2023. godine hrvatski turizam dobio je i prvu Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. Strategija čini krovni dokument koji bi trebao odrediti smjer razvoja domaćeg turizma u sljedećih osam godina.

Klimatske promjene te demografska revitalizacija lokalnih zajednica i zadovoljstvo građana važne su teme za održivu budućnost hrvatskog turizma. Stoga je potrebno podizati svijest svih dionika (javni sektor, gospodarstvo, zaposlenici, lokalno stanovništvo, turisti) o važnosti održivog turizma te o značaju uključivosti, pristupačnosti i odgovornog upravljanja svim resursima.

NAJAVA DONOŠENJA ZAKONA O TURIZMU

Jedna od najbitnijh promjena navedena u Strategiji svakako je i najava donošenja Zakona o turizmu. Navedenom Strategijom, te sukladno Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade, krajem godine predviđeno je upućivanje Zakona o turizmu u proceduru. Prije samog upućivanja u Hrvatski sabor, Nacrt prijedloga zakona proći će postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.

Tijekom postupka savjetovanja, svi zainteresirani moći će dati svoje eventualne prijedloge i primjedbe, stoga je potrebno pratiti stranice Središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću eSavjetovanje te stranice Ministarstva turizma i sporta na kojima će javnost također biti obaviještena da je otvoreno savjetovanje.

Svrha donošenja Zakona je uspostava sustava koji brzo djeluje i reagira na krizne situacije. Strategija, zajedno s najavljenim Zakonom i Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske, predstavlja sveobuhvatnu reformu sustava upravljanja turizmom.

OTPORAN TURIZAM

Što će za 10 godina donijeti vrućine, suše i požari, kako ćemo štititi more koje nam je najprepoznatljiviji resurs, kao i ostala prirodna bogatstva koja su mamac za turiste? To su samo neka od glavnih pitanja s kojima se suočava turistički sektor.

Posljednjih godina, u okolnostima uzrokovanim pandemijom, pokazala se važnost stvaranja preduvjeta za dugoročnu otpornost turističkog sektora i mogućnost upravljanja razvojem tako da se osigura brz odgovor na sve potencijalne izazove. Uz sposobnost brzog reagiranja na promjene, potrebno je postići i dugoročnu predanost održivijem načinu poslovanja i upravljanja.

To se prvenstveno odnosi na očuvanje nacionalnog identiteta, odnosno načina na koji čuvamo stare gradske jezgre, prirodne ljepote, kako upravljamo prostorom i tokovima turista, i ono najvažnije, na koji način zadržati ljude na kvalitetnim, sigurnim i dobro plaćenim mjestima. Jednako važne teme su i klimatske promjene i kako će one utjecati na turizam.

UNAPRJEĐENJE ZAKONODAVNOG OKVIRA

Zakonodavni okvir u kojem se odvija turistička aktivnost je jako širok, a osim ‘turističkih’ propisa na razvoj turizma velik utjecaj imaju i brojni drugi propisi, osobito oni vezani za fiskalnu i poreznu politiku, prostorno planiranje, poticanje ulaganja, radne odnose i brojni drugi.

No ne postoji propis koji bi osigurao učinkovito provođenje turističke politike i usmjeravanje razvoja turizma u smjeru održivosti. Najavljeni Zakon o turizmu objedinit će i uspostaviti sustav praćenja i analize podataka, uspostavit će sustav poticanja, praćenja i analize ulaganja, definirati uloge dionika u razvoju turizma, definirati pokazatelje i standarde osiguravanja održivosti turizma.

Temeljem novog zakona, očekuju se i promjene u propisima vezanim za poreze, prostorno planiranje i slično.

UNAPRJEĐENJE SUSTAVA TURISTIČKIH ZAJEDNICA

Preduvjet otpornog turizma je funkcionalan sustav upravljanja na svim razinama, od sustava turističkih zajednica do odgovornosti pojedinih dionika u sustavu. Turističke zajednice ustrojene su po modelu destinacijske menadžment organizacije. Uloga turističkih zajednica je u stvaranju održivog i poticajnog okruženja, što podrazumijeva razvoj proizvoda, strateško planiranje i istraživanje, osiguravanje infrastrukture kao i razvoj ljudskih potencijala. Također, jačat će se i uloga lokalne zajednice u procesu donošenja odluka, kroz članstvo u tijelima turističke zajednice, a isto tako i kroz predstavnička tijela građana. Značajnija uloga turističkih zajednica treba osigurati održivi razvoj osiguravanjem uvjeta da se resursi koriste na održivi način, odnosno da se očuva autentičnost, ekološki i resursni integritet prostora.

UBLAŽAVANJE POJAVE PREKOMJERNOG TURIZMA

Prihvatni kapacitet je maksimalan broj turista koji istodobno posjećuju destinaciju bez neprihvatljivog poremećaja fizičke, sociokulturne i ekonomske okoline, kao i bez neprihvatljivog smanjenja kvalitete i zadovoljstva turista. Obujam prisutnosti turista mora biti prihvatljiv za lokalno stanovništvo i održiv u budućnosti. Planira se određivanje prihvatnog kapaciteta destinacije, sudjelovanje lokalnog stanovništva u kreiranju turističke politike destinacije, modernizaciju i prilagođavanje javne i privatne turističke infrastrukture kao i prometne i komunalne infrastrukture prihvatnom kapacitetu destinacije te na kraju prikupljanjem i analizom podataka o turističkom prometu u destinaciji, uključujući jednodnevne posjetitelje. Osim toga, pružit će se veća potpora turističkim zajednicama u cilju digitalizacije njihova djelovanja, poticat će se razvoj IT alata za upravljanje destinacijom kao i jačanje digitalizacije u marketingu i promociji. Unaprijedit će se sustav eVisitor tako da se iz alata za prikupljanje podataka unaprijedi u snažan izvještajni sustav.

UNAPRJEĐENJE SUSTAVA PRAĆENJA PODATAKA

Sustav satelitskih računa održivog turizma Republike Hrvatske (SAT-ROT RH) stvorit će preduvjete za upravljanje i praćenje razvoja turizma pomoću definiranih pokazatelja održivosti turizma na nacionalnoj i regionalnoj razini. Na regionalnoj razini planira se uspostava sustava regionalnih Satelitskih računa održivog turizma uz dodatak specifičnih obilježja turističke aktivnosti na destinacijskoj razini. Osim kroz SAT-ROT RH, brojni temeljni podaci prikupljat će se kroz registre u okviru Hrvatskog digitalnog turizma kao i kroz sustav eVisitor. Kako bi se ti podaci što učinkovitije koristili, razvit će se sustav poslovne inteligencije (BI sustav) – analitički alat koji je, osim poduzetnicima, podrška i javnom sektoru u donošenju odluka pri kreiranju javnih politika.