Sve što niste znali o Slavoniji

1134

Osim što nas čine sretnijima, bogatijima i tolerantnijima, putovanja ruše barijere i predrasude. Upravo bi se to vama moglo dogoditi odlučite li se za posjet Slavoniji. Upoznajte njezino drugo lice i srušite tri temeljne predrasude o ovom prekrasnom dijelu Hrvatske.

Piše: Alma Radoš, PR i marketing ekspert 

Dakle, vidjet ćete da Slavonija nije samo nepregledna ravnica, tamo ćete otkriti vrhunska crna vina, a njezina urbana scena itekako je živa. No jedno je sigurno – iz Slavonije nikad, ali baš nikad, nećete otići gladni i uživat ćete u svakom trenutku nadaleko poznate slavonske gostoljubivosti.

JE LI SLAVONIJA UISTINU SAMO RAVNICA?

Da Slavonija nije samo nepregledna ravnica uvjerit ćete se posjetite li Požeško-slavonsku županiju. Njezinih pet planina – Psunj, Papuk, Krndija, Dilj gora i Požeška gora, privlače ljubitelje aktivnog odmora, osobito bicikliste i planinare. Bez obzira jeste li rekreativac ili profesionalac, između 37 biciklističkih i 63 planinarske staze odabrat ćete one prilagođene vašim željama i fizičkoj kondiciji. Osobito će vas oduševiti Park prirode Papuk, europski geopark pod zaštitom UNESCO-a.

Inače, u ovoj županiji sve je u znaku broja pet: jedna je od pet slavonskih županija, osim pet planina ima i pet gradova: Kutjevo, Lipik, Pakrac, Pleternicu i Požegu te pet općina: Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol i Veliku.

Plodna slavonska ravnica oduvijek je hranila njezine stanovnike pa su je još stari Rimljani zvali Vallis Aurea ili Zlatna dolina. Ovo je područje neiscrpna inspiracija ljubitelja vina, osobito graševine koja je upravo tu dala svoj maksimum i u svijetu proslavila Hrvatsku. S više od trideset vinarija tri vinske ceste – Vinogorje Požega – Pleternica, Vinogorje Kutjevo i Vinogorje Pakrac, povezane su programom TZ Požeško-slavonske županije ‘Slavonski puti’ u jedinstveni turistički doživljaj.

Uz dobro vino ide i dobra hrana, a tu će vas zavesti mirisi i okusi domaćeg kruha iz krušne peći, čvaraka, sušene slanine, šunke, kulena, kulenove seke, švargli, fiš paprikaša i čobanca te vrhunskih poslastica poput salenjaka, makovnjače, orahnjače…

U želji da sačuva što više starih jela s ovog područja, Etnološki odjel Gradskog muzeja Požega osmislio je projekt Muzej u loncu s tradicijskim jelima slavonske kuhinje s kraja 19. i početka 20. stoljeća poput vinogradarskog ćevapa, vajnsupe, požeških pijanaca, trganaca…

JESTE LI ZNALI?

Nekoliko atraktivnih odredišta u Požeško-slavonskoj županiji definitivno su za rubriku ‘Jeste li znali’. Primjerice, Sovsko jezero u istočnom dijelu Požeško-slavonske županije na području Čaglina jedini je ostatak nekadašnjeg Panonskog mora. Paralela 45,3, koja prolazi Kutjevačkim vinogorjem, proteže se značajnim svjetskim vinorodnim područjima – Istrom, Piemontom, Val du Rhoneom, Boredeauxom i Oregonom.

Legenda kaže da je udovica Clicquot, ista ona dama koja je u 19. stoljeću pokorila svijet svojim šampanjcima, na putu u Petrograd posjetila Pleternicu i toliko se oduševila tamošnjim brežuljcima da je po povratku u Champagneu Pleterničanima poslala lozne cijepove. I danas u njezinu čast jedan od pleterničkih brežuljaka nosi ime Klikun, po načinu na koji su mještani izgovarali  njezino ime Clicquot.

Navodno su carica Marija Terezija i barun Franjo Trenk 1741. punih sedam dana proveli u kutjevačkom podrumu uživajući u ljubavnoj moći njegovih vina. O tome svjedoči udubljenje u središtu kamenog stola koji potječe iz 1232., iste godine kada su cisterciti izgradili ovaj najstariji vinski podrum u Hrvatskoj.

Pakračka kuna, koja se kovala u tamošnjoj kovnici novca još 1256., inspirirala je današnji hrvatski novac. Pakrački srebrni novac, banovac, na prednjoj je strani imao kunu u trku, a na naličju patrijarhalni križ s dvije okrunjene glave. A sigurno niste znali da su Bentley, Lamborghini, McLaren i Aston Martin DB10, koji se vozio u filmu o James Bondu, opremljeni visoko kvalitetnim staklom s posebnim svojstvima iz tvornice Lipik Glas. Zanimljivo je da i Apple trgovine po cijelom svijetu imaju stepenice od stakla izgrađenog upravo u toj tvornici.

MOĆNI CRNJACI IZ SLAVONIJE

Točno je da je graševina najrasprostranjenija i najznačajnija vinska sorta kontinentalne Hrvatske. Iako je u svijetu smatraju sortom srednje Europe, brojni svjetski vinski stručnjaci, među kojima su i vinski kritičari Jancis Robinson i Steven Spurrier, tvrde da je domovina graševine hrvatsko Podunavlje. Graševina je nadaleko proslavila ovaj dio Hrvatske i brojni vinari izgradili su uspjeh na ovoj sorti. No posjetite li Feričance, malo mjesto u Osječko-baranjskoj županiji, uvjerit ćete se da se u Slavoniji proizvode odlična crna vina. Feravino, poznati proizvođač iz ovog mjesta, poznat je po svojim moćnim crnim vinima.

Za njihovu Frankovku Miraz 2012, vinski kritičar Ivo Kozarčanin oduševljeno je kazao kako je riječ o prekrasnom vinu kojem je čobanac najbolji prijatelj ili čak ljubavnik. Bilo je to na radionici ‘Crno blago Slavonije – vina linje Miraz’ održanoj lani u okviru 11. VINOcoma, međunarodnog festivala vina i kulinarstva u zagrebačkom hotelu Esplanade.

Uz moćnu Frankovku Miraz 2012. kušao se Merlot Miraz 2012., dubokog mirisa i voćnog karaktera, gusti i topao Syrah Miraz 2012., zanimljivi  Pinot crni Miraz 2012. te snažni Cabernet sauvignon Miraz 2012., kralj crnog vina i vino energije.

„Upravo je degustacija ovih vrhunskih vina pokazala da crne sorte zasađene na idealnim položajima i u srcu Slavonije daju izvrsne rezultate. Svih ovih pet vina u aromatskom profilu imaju 70 posto zajedničkih karakteristika, koje mogu zahvaliti ekstremno toploj 2012. S druge strane, odmah se mogao prepoznati toliko tipični Merlot ili snažni Cabernet sauvignon koji se odao svojom strukturom“, ističe Marijan Knežević, poznati hrvatski enolog koji je godinu dana na čelu enološkog tima Feravina.

Iako je u liniji Miraz i vrhunska Graševina, Feravino je sinonim za crna vina iz Slavonije te su uz tradicionalnu frankovku, koja je u tim krajevima poznata još od 13. stoljeća, potvrdili da i internacionalne sorte srcu Slavonije daju izvrsne rezultate.

SLAVONSKA URBANA SCENA

Ako ste mislili da se u Slavoniji slušaju samo tamburaši, demantirat će vas posjet Vukovarsko-srijemskoj županiji. Posjetite li, primjerice, Vinkovce, otkrit ćete da se iza naoko mirnog i tipičnog slavonskog grada krije kreativna urbana kultura. Vinkovci su iznjedrili poznate rock bendove poput Kojota i Majki, Septice ili ženske rock grupe Punčke, a na ovoj se sceni probija i mladi bend Revolušn.

Tu je rođen i reper Shorty dok su  generacije Vinkovčana stasale su uz nekadašnji VFM radio na kojem je karijeru započela i jedna od najpopularnijih hrvatskih dance grupa Colonia. Ovaj grad poznat je i po ‘devetoj umjetnosti’- stripu. Tu živi Dubravko Mataković, jedan od najpoznatijih crtača, a u Vinkovcima se gotovo dva desetljeća održavao i popularni Salon stripa pod umjetničkom palicom još jednog istaknutog strip umjetnika, Vinkovčanina Krešimira Zimonića.


Ovaj grad u ožujku je u znaku DORF-a, festivala dokumentarnog rock filma. No to nije jedini takav festival posvećen sedmoj umjetnosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji. U kolovozu se na Dunavu održava Vukovar film festival. A kad smo već kod urbane scene i Vukovara, svakog proljeća u ovom gradu i gradovima županije održava se Festival glumca, jedini događaj u Hrvatskoj na kojemu je u središtu glumac kao nositelj predstave, kazališta i kazališnog događaja.

Lipanj je mjesec kada se u vukovarskoj Park-šumi Adica u organizaciji Vukovarske udruge kulturnog aktivizma – VUKA, održava VuBass opet air festival elektornske ‘bass’ glazbe, a srpanj donosi Blackout hip hop festival koji okuplja najatraktivnije izvođače hip hop scene te demo izvođače iz Osijeka, Vinkovaca i Vukovara.

Uzmemo li u obzir da poznati rock bend Opća opasnost dolazi iz Županje, a reper Kandžija iz Osijeka, možemo ustvrditi da je urbana scena u Slavoniji itekako živa i zanimljiva.