Turistička noćenja u 2020. smanjena 55%

184

Službeni podaci Državnog zavoda za statistiku potvrdili su očekivano snažan pad turističkih dolazaka i noćenja u prosincu 2020. kao izravnu posljedicu nepovoljne epidemiološke situacije koja je krajem studenoga dovela do novih restrikcija i ograničenja međunarodnih putovanja kako u Hrvatskoj tako i u našim najemitivnijim tržištima.

Tako je u prosincu zabilježeno 62 tisuće dolazaka i 184 tisuće noćenja turista, što u odnosu na prosinac 2019. predstavlja 83,3% manje dolazaka te 76,3% manje noćenja turista. Podacima za prosinac zaokružena je statistika za posljednje prošlogodišnje tromjesečje u kojem je ostvareno 81,8% manje dolazaka te 77,1% manje noćenja u odnosu na četvrto tromjesečje 2019. godine.

Promatrano na razini 2020. godine, turisti su ostvarili 7,0 mil. dolazaka odnosno 40,8 mil. noćenja, što predstavlja 64,2% manje dolazaka i 55,3% manje noćenja turista u odnosu na 2019. godinu. U strukturi ukupno ostvarenih dolazaka turista tijekom 2020. godine 79,2% dolazaka ostvarili su strani turisti. U godini ranije (2019.), u spomenutoj strukturi strani turisti su sudjelovali s 88,7% pri čemu je smanjenje dolazaka i noćenja stranih gostiju izravna posljedica pandemije i popratnih ograničenja kao i strahova i neizvjesnosti koji su doprinijeli suzdržavanju od (inozemnih) putovanja. Uz 68,0% manje dolazaka stranih turista, domaći su turisti zabilježili pad po stopi od 36,5%. S druge strane, u strukturi ukupno ostvarenih noćenja, inozemni gosti tijekom 2020. činili su 86,7% ukupnih noćenja s godišnjim padom od 58,0%, dok su domaći turisti činili 13,3% s padom od 23,7% u odnosu na 2019. godinu.

Tijekom prosinca, najveći broj noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz SAD-a (12 tisuća, s udjelom od 15,0% u ukupnim stranim noćenjima), od čega najviše u Splitsko-dalmatinskoj županiji (3.877 noćenja) i Gradu Zagrebu (3.459 noćenja), što ukupno čini 59,7%. Slijede Njemačka (12,0%), Italija (9,2%), Bosna i Hercegovina (4,7%), Slovenija (4,1%) te Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo (svaka po 3,9%).

Očekujemo da će dvoznamenkaste stope pada zabilježiti i siječanj budući da je prema preliminarnim podacima HTZ-a ostvareno 58,9% manje dolazaka te 46,8% manje noćenja u odnosu na prošlogodišnji siječanj. Navedena negativna kretanja generirana su nastavkom restriktivnih mjera i zatvaranjem dijela uslužnih djelatnosti (ugostiteljstva), ali i povećanim oprezom uz suzdržavanje od putovanja.

U nastavku godine, uz pretpostavljenu i očekivanu stabilizaciju epidemiološke situacije uz popuštanje mjera i sve veće procjepljivanje, s približavanjem toplijih mjeseci očekujemo i značajan oporavak djelatnosti povezanih s turizmom. Poboljšana kretanja mogla bi se snažno odraziti i na financijski rezultat odnosno turističku potrošnju. Oporavak prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju trebao bi biti glavni činitelj rasta viška na tekućem i kapitalnom računu. Unatoč tome, ukupan bi financijski rezultat u turizmu i dalje mogao biti na znatno nižoj razini u usporedbi s pretkriznom, rekordnom 2019. godinom.