Vinarije Rogić i Celega na ‘Vinskim razgovorima s Tomislavom Stiplošekom’

68

U prostoru D lounge & Cigar bara zagrebačkog hotela Le Premier 5. studenoga održani su 25. “Vinski razgovori s Tomislavom Stiplošekom”. Ovoga puta Stiplošek je ugostio dvije vinarije – Rogić i Celega.

Vinogradi Rogić smješteni su na krajnjem istoku Hrvatske, u Iloku (vinogorje Srijem), a vinarija se nalazi u Zagrebačkoj županiji, u mjestu Dubravica. Bračni par Rogić u vinsku je priču ušao 2010. godine naslijedivši vinograd o kojemu uz njih, kao i o proizvodnji vina, brigu vode tehnolog i enolog. Uzgajaju graševinu i traminac, a prije nekoliko su godina odlučili kreirati pjenušac, cuvée tih sorata i rade ga tradicionalnom metodom vrenja u boci. Ove su godine u Londonu, na International Wine and Spirit Competition (IWSC) za njega osvojili brončanu medalju.

Uz čašu nagrađenog pjenušca u ruci, Davor i Pavla Rogić predstavili su svoju vinariju, priču o tradiciji i autentičnosti i vina koja jako dobro nadopunjuju njihove riječi.

Pjenušac Rogić je osvježavajuće, ekstra brut vrhunsko pjenušavo vino koje se može konzumirati u svim prigodama, ali i uz razna lagana jela.

Graševina Rogić je visoko kvalitetno bijelo vino zelenkasto žute boje, ugodne arome, svježeg i skladnog okusa, s izraženom ugodnom svježinom, a izvrsno se slaže sa suhomesnatim proizvodima, jelima od bijelog mesa, ribljih paprikaša i svim vrstama riječnih riba.

Traminac Rogić je vrhunsko bijelo poluslatko vino, karakterističnih aroma i okusa za podneblje iz kojeg dolazi. Svake godine Rogići od traminca rade predikatnu berbu, bilo da se radi o kasnoj ili izbornoj berbi bobica. Iznimno se slaže s finim sirevima i desertima, ali je i odličan aperitiv.

“Trenutno se najbolje plasira graševina, a najteže je prodati predikatni traminac. Razlog tomu nije cijena, nego još uvijek nedostatak kulture pijenja vina kod šire publike”, kažu Davor i Pavla Rogić. “Inače, neka ideja za budućnost je da bi posadili još nešto hektara vinograda te bi i dalje uzgajali graševinu i traminac, a dodali bi još nešto cabernet sauvignona i proizvodili uglavnom samo pjenušce. Zasad razmišljamo o tri tipa pjenušca: brut koji imamo i sada, rosé i vjerojatno jedan nešto slađi.”

Vinarija Celega nalazi se u Istri, u Bujama. Mali vinograd koji su njihovi djedovi i pradjedovi s velikom pažnjom obrađivali i proizvodili vino da bi preživjeli, krajem 2000. današnja generacija je proširila sadnjom velikog broja novih loza. 2003. godine otvorili su podrum s mnoštvom modernih i tehnološki naprednijim strojevima i bačvama.”

“Iako imamo više od 20 hektara vinograda i planiramo se širiti, još uvijek smo relativno nepoznata vinarija van Istre. Trenutno se najveći dio vina prodaje kroz točionike u lokalnim konobama, a želja je ići prema buteljama i plasirati što više butelja na šire tržište”, objasnio je Ivan Puž, bratić vlasnika vinarije te dodao da vinarija ima lijepu kušaonu pa je najljepše, zapravo, vina kušati na izvoru.

Ireneo Celega proizvodi Malvaziju, Chardonnay, Cabernet Sauvignon i Teran, a publici Vinskih razgovora vinarija se predstavila Malvazijom koja je na sve prisutne ostavila izuzetno dobar dojam. Žuto zlatne je boje, voćnih aroma, u ustima ugodno svježa, ostavlja pomalo neobičan cvjetno – voćni ugođaj koji poziva na gutljaj više. Odlično se slaže s istarskom hranom kao što su bijela riba, školjke, tjestenina s laganim umacima ili fritaja sa šparogama.

“Ono po čemu se možda malo razlikujemo je činjenica da radimo isključivo s domaćim kvascima i tehnologijom koja je nova, ali daje vino koje podsjeća na neka vina kakva su radili naši stari”, rekao je Ivan.

Josip Novosel rekao je da mu se sviđa Malvazija Celega mada još nije pio ovakvu malvaziju, ali baš u tome što je drugačija vidi njenu prednost na tržištu, na kojemu je jako bitno izdvojiti se po nečemu.

Publika je bila zadovoljna kušanim vinima, vodila se vrlo živopisna rasprava o svakom vinu i o vinarijama, a kako su obje vinarije prilično nepoznate na širem tržištu, tako je prisutne štošta zanimalo. Opći dojam je da su vina dobra, da su predstavljene vinarije na dobrom putu i, naravno, da još ima mjesta za napredak.

Kao iznenađenje, na kraju Vinskih razgovora posluženo je još jedno zanimljivo i fino vino – Deorum, prošek vinarije Sladić iz Plastova, napravljen od autohtone sorte maraštine. Svima se svidio i tražila se “kapljica više”.

Tomislav Stiplošek, organizator i moderator događaja, osvrnuo se na organizaciju i tijek 25. Vinskih razgovora: “Želim zahvaliti svima koji su došli na Vinske razgovore; vinarima, publici pa i samom hotelu, jer organizacija događaja u ova čudna vremena postala je iznimno teška. Predstavili smo dvije manje poznate vinarije, vidjeli smo veliko zadovoljstvo kod publike, a vidim da su i vinari zadovoljni njihovim reakcijama, tako da smo vrlo zadovoljni ovim događajem i smatram da treba donekle nastaviti s takvim normalnijim događajima na kojima možemo osigurati potrebne epidemiološke mjere, jer takvi događaji donose pozitivu, a pozitiva itekako doprinosi našem imunitetu.”