U ugodnom i lijepo uređenom wine baru zagrebačke kavane Procaffe u Tkalčićevoj ulici, održano je deveto izdanje popularnih “Vinskih razgovora s Tomislavom Stiplošekom”, svojevrsnog talk showa u kojem publika aktivno sudjeluje te tako sukreira tijek razgovora.
Gostujući vinar ovog je puta bio mladi plešivički vinar Franjo Kolarić, definitivno jedan od najperspektivnijih vinara, možemo slobodno reći, Hrvatske. On već sada radi velika vina i njegov Coletti (brend ekskluzivnih vina limitiranih serija) vrlo je dobro pozicioniran na tržištu. Vinarija Kolarić uspješno razvija i vinski turizam – lijepo uređen okoliš, velika funkcionalna kušaona, uz najavu domaća kuhinja, ponuda smještaja i odlična vina.
Međutim, ono što Franju posebno izdvaja u vinskom svijetu, to su strpljivost i upornost kojima gradi svoj vinski put.
Uz ugodne razgovore i fina vina, već tradicionalno, servirane su fine plate s pršutom i sirom iz ponude Procaffea, a ovog puta ih je pratila novost iz pekarni Klara – Super kruh, koji čini osvježenje u ponudi kruha na našem tržištu. Dvije kriške ovog kruha bez konzervansa, bilo da se radi o pšeničnom bijelom, polubijelom, integralnom ili miješanom kukuruznom, doprinijet će s minimalno 15% preporučenog dnevnog unosa željeza, vitamina D, kao i vitamina B1, B3, B6 i B7.
Na ove Vinske razgovore Franjo je donio stvarno puno vina. Našla su se tu dva pjenušca – Blanc nature i Rosé brut, zatim kupaža Stare sorte, Pinot grigio (sivi pinot) i Rajnski rizling classic, Rosé (kupaža crnog i sivog pinota), potom Rajnski rizling, Chardonnay i Sivi pinot napravljeni sur-lie metodom, Pinot noir (pinot crni) i kao vrhunac večeri – sivi pinot iz amfore, to jest, da budemo precizniji, iz qvevrija.
Vino “Stare sorte” bilo je veliko iznenađenje publici. To vino široj javnosti nije toliko poznato, mada ta kupaža (sorte plavec žuti, šipelj, štajerska belina i kraljevina iz vinograda zasađenog prije šezdesetak godina) čini 50% njegovog bijelog pjenušca. Te stare sorte su održale vinsku Plešivicu, a Franjo ih je odlučio spasiti od zaborava pa je ta kupaža, osim u pjenušcu, zaživjela i kao mirno vino. Trenutno se radi na tome da svi vinari s Plešivice počnu raditi neko takvo vino te tako još više podignu svijest o tradiciji Plešivice kao vinske regije. “Stare sorte” su vrlo ugodno bijelo vino, lijepih kiselina, pogodno za svakodnevnu upotrebu, posebno uz malo masnija jela.
Tomislavu Stiplošeku se izuzetno svidio Coletti Rajnski rizling sur-lie. Izuzetno lijepo vino, školski primjerak Rajnskog rizlinga i da citiramo Stiplošeka: “Ovo bih volio piti svaki dan!”
Ipak, sorta koje se najviše izdvaja u Franjinom podrumu je sivi pinot. Ako provedete neko vrijeme s Franjom, uvidjet ćete koliko on voli tu sortu… Zapravo, čak postoji mala fascinacija njome. Kolarić radi nekoliko različitih stilova vina od sivog pinota… Tu su dvije varijante Roséa, zatim odlično “obično” vino, fantastičan sur-lie (odležavanje na finom talogu), poluslatka i slatka varijanta… a mi ćemo posebno naglasiti Sivi pinot Amfora.
To je vino nešto relativno novo u podrumu obitelji Kolarić i u toj domeni od njega očekujemo velike uratke. Ovaj sivi pinot pokazuje da je na fantastičnom putu. U vinu, u kojem ima dovoljno svježine, očitava se sortnost i izuzetno velika užitnost vina. Jedno od boljih vina iz amfore koje smo uopće probali. Velike zasluge za to, naravno, ima Franjin prijatelj i “mentor” za amfore – Jean-Michel Morel, poznat kao Jean Kabaj.
Ono što posebno treba naglasiti kod ovog vina jest da nema nimalo traga oksidaciji ili bilo kakvoj sličnoj mani, koju relativno često nalazimo u takvim vinima pa nam to onda “guraju” pod karakter vina. I da, treba svakako naglasiti da će ovo vino, koje će biti prvo hrvatsko vino napunjeno u keramičke boce, svoju premijeru imati za otprilike mjesec dana u jednom od poznatijih zagrebačkih restorana – tako je ovo bila pretpremijerno kušanje, a na bocama još uvijek nema etiketa.
Vinski razgovori, osim zabavnog, imaju edukativni karakter, a ekipa iz G.E.T.-a se uvijek potrudi da njihovi gosti vinari donesu neki od svojih pokusa ili ovakve premijerne priče. Još jedno vino koje treba izdvojiti je svakako Crni pinot koji i inače na Plešivici daje odlične rezultate, a ovaj Franjin spada u sam hrvatski vrh. U odabiru najboljeg vina koje smo kušali na ovim Vinskim razgovorima, publika je bilo vrlo podijeljena, što samo govori o kvaliteti vina koja Franjo radi.
Nekima, kao što je Nebojša Subanović, svidjele su se Stare sorte. “Možda ovo jest lagano vino, ali mene je oduševilo. Izrazito pitko, fino i užitno i ono što je najbolje – nešto sasvim novo. Nemaš ga, jednostavno, s čime usporediti. Stare sorte su vrh!”, rekao je Nebojša.
Treba svakako spomenuti komentar Sanja Muzaferije o predivnim vinskim etiketama brenda Coletti i posebno o krilatici vinarije “Love is in the wine” tj. “Ljubav je u vinu”, s čime smo se svi složili i zaključili da možda premalo govorimo o dizajnu vinskih etiketa, a to je itekako bitan segment, jer – prvi doticaj s vinom je vizualni.
“Franjo Kolarić je jedan od winemakera čije uratke izuzetno volim. Kako već dugo pratim njegov vinski put, fascinira me njegovo sazrijevanje, kao i sazrijevanje njegovog vinskog brenda.”, rekao je Tomislav Stiplošek. Ono što, prema njemu, Franju najbolje opisuje – je Franjina izjava: “Nemojte misliti da sve ide lako i jednostavno. Vinski put je izuzetno zahtjevan i težak. Bilo je dana kada je bilo jako, jako teško – i financijski, i fizički i psihički. Ako imate svoj cilj, idete ka njemu polako i sigurno. ”
“Franjin cilj je da u plodovima rada na brendu Coletti uživaju njegova djeca i njihovi nasljednici.”, objašnjava Stiplošek. ” Ista stvar se događa s Vinskim razgovorima, koji polako, ali sigurno postaju odličan vinsko-medijski proizvod. Naravno, vrlo gode pohvale novinarskih doajena kao što je Željko Suhadolnik pa i Sanja Muzaferija, o kvaliteti Vinskih razgovora, odabiru gostiju, posebice o dovođenju mladih, neafirmiranih vinara. Za kraj, želio bih izdvojiti citat velikog novinara Vitomira Andrića – ‘Naročito s Kolarićevim gostovanjem, Vinski razgovori potvrdili su se kao važan enološki događaj u Metropoli’.”
Na desetim Vinskim razgovorima, 27.6.2019., Stiplošek će ugostiti vinariju Dalmacijavino.
Dodatne informacije potražite na web stranici www.get4u.hr ili Fb stranici G.E.T. Report, ili pak svratite u kavanu Procaffe, opustite se uz njihovu ponudu vina i finih zalogaja te se informirajte o nadolazećim vinskim i drugim zanimljivim gostovanjima kojih će ovog ljeta biti doista mnogo.
Za one koji žele znati više:
Kvevri (gruzijski: ქვევრი) je velika (800 do 3500 litara) glinena posuda podrijetlom iz Gruzije iz vremena oko 8000 godina prije Krista. Iznutra je obložena pčelinjim voskom, oblikom podsjeća na antičke amfore bez ručki (zato je, iako netočan, naziv “amfora” kod nas postao sinonim za kvevri), najčešće se koristi zakopana ispod zemlje, a služi za fermentaciju i skladištenje vina. Kvevri je dio tradicionalne proizvodnje gruzijskog vina, koju je UNESCO stavio na popis nematerijalne kulturne baštine. U novije doba ovaj oblik proizvodnje vina postao je simbol povratka prirodnijim proizvodnim metodama i dobiva sve više poklonika izvan Gruzije.
Sur lie (fr. na talogu, čit. sur li) je postupak u proizvodnji vina tako da se vino nakon fermentacije ostavlja na manjoj količini mladog i zdravog vinskog taloga, te se povremeno miješa. Pozitivni efekti ove tehnologije odležavanja na vino su: otpornije je na oksidaciju, ima stabilniju boju, kemijski je stabilnije, postiže se kompleksnija aroma i punoća okusa, sporije stari i duže traje na tržištu.
