U prepunom wine baru zagrebačke kavane Procaffe, upravo na svjetski Dan (pijenja) vina, 18. veljače, održani su jubilarni, dvadeseti “Vinski razgovori s Tomislavom Stiplošekom”. Vinski razgovori su zabavno-edukativne interaktivne radionice bogate sadržajima, kojima popularnost raste zahvaljujući tome što su prilagođene i vinskim znalcima i ljubiteljima vina koji tek uče.
Stiplošekov vinski gosti ovaj su put bili sommelieri Ivan Stiblik i Mladen Maraš, koji su publici “Vinskih razgovora” predstavili Vina i likere Fiolić iz Zadra te najavili Zadar Wine Festival.
Četvrto izdanje Zadar Wine Festivala bit će održano 27. i 28. ožujka 2020. godine, u jedinstvenom prostoru zadarskog Arsenala, 500 godina starom spomeniku kulture koji svojim izgledom privlači ljude sa svih strana svijeta. Festival okuplja proizvođače, ugostitelje i ljubitelje vina. Odličnom organizacijom, načinom prezentacije vina i delicija te bogatim programom osvojio je titulu “najozbiljnijeg festivala u Dalmaciji”. Svaki vinoljubac na Zadar Wine Festivalu može naći nešto za sebe, naučiti nešto novo i pritom se odlično zabaviti. Jednako važno – ugostiteljima je ukazana važnost tako da se mogu prijaviti te zatražiti svoje besplatne ulaznice.
“Zadar Wine Festival je zamišljen da prvenstveno okuplja ljude iz struke, s obzirom na to i sam dolazim iz ugostiteljstva. Kad god čujem informaciju od vinara da su na Zadar Wine Festivalu dogovorili neku suradnju, budem zadovoljan i znam da radimo dobar posao”, istaknuo je Ivan Stiblik, organizator Festivala.
Obitelj Fiolić iz Zadra u Hrvatskoj počela je svoju proizvodnju vina 2006. godine najprije eksperimentirajući u skromnim uvjetima. Entuzijazam, želja i ljubav prema vinarstvu, ali i veliki uspjeh na vinskim natjecanjima doveli su do toga da su Fiolići 2016. godine osnovali vinariju te povećali proizvodnju. Proizvode plasiraju u cijeloj regiji i kao mala “boutique” vinarija prepoznati su i prihvaćeni na tržištu vrhunskih vina regije.
Publika Vinskih razgovora kušala je više vina iz ponude vinarije Fiolić. Prvo je ponuđena Maraština cvjetnih, sorti svojstvenih aroma i ugodne kiseline, koja se odlično slaže s laganijim jelima, bijelim mesom i ribljim specijalitetima. Drugo je vino bio Rose od sorti plavina i grenache, suho, zavodljivo vino čiji okus dugo traje u ustima, odlično paše uz široku paletu jela, a može se piti i samostalno, kao aperitiv. Potom je slijedio Cuvée od grenachea i syraha, odležavan 8 mjeseci u barrique bačvi; sočno i pitko vino koje odiše laganom svježinom i voćnosti, uz pikantne note papra te zaokruženog i postojanog okusa. Uglađeni Merlot ugodnog i bogatog, zrelog mirisa, odležan 18 mjeseci u barrique bačvama, lijepo je zaokružio kušano. Ovo je vino pitko, a opet, ima čvrste tanine, solidno tijelo i fine začinske note u retrookusu.
Popis premijera i pretpremijera na Vinskim razgovorima dobio je još jedno vino. Uz ova vina, koja možete naći u mnogim restoranima, vinotekama, ali i u ugodnoj kušaonici vinarije Fiolić, publika Vinskih razgovora kušala je još jedan eksperiment obitelji Fiolić – Maraštinu sur lie – definitivno njihovo najbolje vino i vino s velikim potencijalom. Nećemo ga sad opisivati jer još nije na tržištu, ali kad čujete da je stiglo na police vinoteka i u restorane – svakako preporučujemo.
Osim vina, obitelj Fiolić proizvodi liker od višnje maraške i liker od smokve za kojeg su dobili razna domaća i međunarodna priznanja i nagrade. Likeri se proizvode tradicionalnom metodom “hand made”, a posebnost je i da se u proizvodnji koristi desalinizirana morska voda, dajući tako likerima jedinstven okus.
Ugodne razgovore i vina pratili su fini zalogaji – plate sa suhomesnatim proizvodima tvrtke Buretić Bregi i sirevima mljekare Latus. Za osvježenje su bile “zadužene” vode Studena i Radenska.
Poduzeće Buretić Bregi posluje na obroncima planine Učka. Svi njihovi proizvodi su proizvedeni i prerađeni isključivo u vlastitom pogonu. Recepture proizvoda su naslonjene na više od 100 godina staru proizvođačku obiteljsku tradiciju i usavršene samo vlastitim začinskim mješavinama kako bi zadržale iskonsku kvalitetu i prepoznatljive nostalgične okuse.
Mljekara Latus je smještena u samom srcu Istre, okružena pašnjacima ponad sela Orbanići. Načinom kojim je radila nona Šantina, s uvjerenjem da se mliječni proizvodi proizvode isključivo od mlijeka, desetak vrijednih ruku svakodnevno preradi do 10000 litara mlijeka. Ponosni su na široku paletu proizvoda; slijede trendove, razvijaju se i rastu, ali temelj ostaje isti: tradicija, priroda, obitelj. Na Vinskim razgovorima se kušao Istarski tvrdi sir i Tvrdi sir u papru koji je jako dobro pasao uz Merlot Fiolić.
Publika je vrlo pozitivno reagirala na vina, bez velikih proturječnih argumenata, ali zato se povela živa rasprava o vinskim festivalima i njihovoj budućnosti. “Budućnost je u manjim, tematskim festivalima – autohtonih sorata, pjenušaca, određenih tipova vina…”, rekao je Julio Frangen koji je i sam dio organizacijskog tima Salona pjenušaca. S druge strane, Ivan Dropuljić, organizator Zagreb VINOcoma, ostaje kod teze kako festival ipak kreiraju vinari koji dolaze i publika koja ih posjećuje. Neki opći zaključak svih je da festivala možda ipak ima i previše, pogotovo na ovako malom prostoru kao što je Hrvatska.
Zaključak cijele te rasprave dao je moderator Vinskih Razgovora, Tomislav Stiplošek: “Slažem se da možda ima previše festivala, međutim ako uzmemo u obzir Zadar Wine Festival kao primjer, a i druge naše poznate vinske festivale, osim samog kušanja vina oni imaju ‘ono nešto’ zbog čega ljudi dolaze i nastavit će dolaziti i dalje što tim festivalima osigurava opstanak.”
Vinske razgovore i ovog puta je upotpunio književni kutak, još jednom uspješnicom u izdanju tvrtke Beletra koja objavljuje knjige domaćih autora i potiče izravnu komunikaciju autora s publikom.
“Skrivam u svom Srcu Ljubavi, Ljubavi svih vrsta. Raznih kao otisak prsta. Nijedna ista, a svaka čista…” – početni su stihovi jedne od pjesama zbirke kojom je, kroz devet poglavlja, na 300 stranica oplemenjenih energičnim i senzualnim ilustracijama Dalibora Talajića, autor Davor Krivski stihovima opisao svoj doživljaj univerzalnog principa ljubavi. Intenzitet pozitivnih emocija kojima potpuno voli Ljubav, prenio je i publici Vinskih razgovora, komunikativnom ljubavnom jednostavnošću i proživljavanjem emocija na originalan i suvremen, riječima direktan, a stihovima ritmičan način. Iz svoje prve, a nadamo se ne i posljednje, zbirke “Kolekcionar ljubavi… svih vrsta”, Krivski (također i sommelier, barist, ali i svestrani poslovni čovjek) pročitao je nekoliko pjesama, a svaka je dobila veliki pljesak publike.
