Hrvatska gospodarska komora preko mreže Eurochambres sudjeluje u inicijativi da se na razini EU u cijelom turističkom sektoru privremeno dopusti uvođenje vaučera umjesto povrata novca za otkazane usluge.
„To će pomoći u borbi s nelikvidnošću koja zbog koronavirusa posebno pogađa tvrtke u turizmu. Bitno je da se regulativa uskladi na nivou EU pa da nacionalne vlasti mogu uvoditi vaučerske sheme bez kršenja trenutno važećih europskih propisa. Time bi se izišlo u susret i turističkim poduzećima, ali i potrošačima“, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović, dodajući da bi usvajanje predloženih mjera bilo od posebne koristi Hrvatskoj koja se uvelike oslanja na turizam.
Eurochambres je Europskoj komisiji predložio vaučere kao zajedničku soluciju za pomoć turističkom sektoru jer smatraju da bi zasebna nacionalna rješenja (koja su neke zemlje već donijele) mogla dovesti do poremećaja na jedinstvenom tržištu, odnosno nejednakih uvjeta za potrošače u pojedinim državama. U Hrvatskoj su vaučeri za paket aranžmane u organizaciji turističkih agencija doneseni već na temelju zalaganja Udruženja putničkih agencija HGK čime je 133 milijuna kuna povrata koje su organizatori bili dužni napraviti samo za otkazana putovanja u razdoblju 1. ožujka do 1. lipnja odgođeno ili će ta putovanja biti realizirana u drugim terminima. Sada se predlaže proširiti to i na ostale pojedinačne usluge poput smještaja, prijevoza, ulaznica kao što su donijele neke zemlje poput Francuske, Italije ili Grčke.
Vaučer samo odgađa pravo kupca na povrat i ne obvezuje ga koristiti ga (cilj je izbjeći plaćanja tijekom krize), a prijedlog je da vaučeri vrijede do 31. prosinca 2021. Ako ih putnik do tada ne iskoristi, organizatori putovanja moraju vratiti vrijednost vaučera u roku od 14 dana. Što se paket-aranžmana tiče, ako u međuvremenu agencije uđu u stečaj, zahtjev putnika za povrat osigurava se već postojećim nacionalnim jamstvenim shemama (fond ili osiguranje). Slične garantne fondove predlaže se uspostaviti i na razini EU za ostale usluge kako bi se izbjegao rizik.
„Sredstva turističkih tvrtki za povrate su ograničena, ako sada svi potrošači spriječeni objektivnim razlozima zatvorenih granica ili ugroze zdravlja nastave otkazivati svoja putovanja i zahtijevaju povrat, likvidnost sektora je pritisnuta do neizdrživih razina. U tim uvjetima tvrtke će propasti pa potrošači ionako neće moći ostvariti povrat jer je stečajna masa malih subjekata nedovoljna, a osiguranja ne postoje. Ako se donesu vaučeri, ta putovanja će se ipak realizirati u većem dijelu po uklanjanju svih restriktivnih mjera, a putnici koji i dalje žele povrat moći će ga dobiti kada sektor malo stane na noge i počne ostvarivati i priljeve od novih rezervacija,“ naglasio je Burilović.
Iz Eurochambresa naglašavaju kako takav korak ne bi predstavljao trajnu promjenu prava potrošača i alternativno predlažu da se razmotri mogućnost produženja vremenskog razdoblja u kojem turističke tvrtke moraju refundirati klijentima novac za plaćene, a neizvršene usluge.
Naglašavaju da je riječ o iznimno važnoj temi jer europska turistička industrija čini 4 posto prometa i 5,8 posto dodane vrijednosti nefinancijske europske poslovne ekonomije. Čak 10 posto europskih tvrtki pripada turističkoj industriji (2,4 milijuna), a zapošljavaju gotovo 14 milijuna radnika. U Hrvatskoj su te brojke naravno veće.
