Korak po korak: Kako se pripremiti za porezni nadzor

Po prirodi stvari, svi se boje poreznog nadzora. S obzirom na stanje državnih financija, razumno je u nadolazećem razdoblju očekivati pojačani porezni nadzor poduzetnika te u ovom članku donosimo kratak opis kako se za to pripremiti i što napraviti.

Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe Hrvatska

Iako se kaže da nije dobro počinjati negativnom definicijom, no na početku se zapitajmo: Što nije porezni nadzor? Naime, postoji poprilična zabuna oko toga kada je Porezna uprava započela nadzor, a kada nije. Primjerice, traženje poslovnih knjiga, odgovaranje na pitanja vezano za obradu prijave poreza na dobit ili ispitivanje pojedinih činjenica jer se kod nekog drugog vodi nadzor nisu porezni nadzor nego prikupljanje podatka vezano za rutinske, svakodnevne zadatke Porezne uprave.

ZAŠTO I KOME NADZOR DOLAZI?

Ovo pitanje svi postavljaju i kod ovog pitanja postoje razni mitovi i legende. Porezna uprava odlučuje kod kojeg će poreznog obveznika provoditi porezni nadzor, vodeći računa o poreznoj snazi obveznika i procjeni rizika, pri čemu prioritet imaju veliki poduzetnici te porezni obveznici koji koriste razne porezne pogodnosti. Ostali razlozi koji vode nadzoru, a nisu posebno navedeni, su neuredna predaja poreznih prijava ili neispunjavanje poreznih obveza, veći povrat PDV-a, duži period poslovanja s gubicima, vezani nadzor (npr. kod jednog poduzetnika se utvrdi porezna prijevara i tada je moguć nadzor dobavljača i kupaca tog poduzetnika). Nadzor ne dolazi u slučaju zastare poreznog nadzora ili dodjeljivanja tzv. posebnog statusa.

PRIPREMA NA NADZOR

Iako se za neke stvari u životu ne možete pripremiti, poput potresa koji su nažalost pogodili našu zemlju, za porezni nadzor možete se pripremiti. Porezni propisi često se mijenjaju i teško ih je pratiti pa je time i rizik nenamjerne pogreške veći. Stoga barem jednom godišnje napravite porezni pregled kritičnih točki vašeg poslovanja. Kao što automobili jednom godišnje moraju na servis, odnosno tehnički pregled, tako i vaše poslovanje zaslužuje pregled. Tu je također važno napomenuti da revizija financijskih izvješća ne znači da su porezi dobro obračunati ili porezni propisi dobro primijenjeni. Porezi nisu primarni fokus niti zadaća revizije.

KAKO ZAPOČINJE NADZOR?

Nadzor započinje tako da dobijete obavijest o poreznom nadzoru. Obavijest o poreznom nadzoru mora biti dostavljena poreznom obvezniku najkasnije osam dana prije njegovog početka. Obavijest o poreznom nadzoru dostavlja se poreznom obvezniku ili osobi koja je imenovana od strane poreznog obveznika. Iznimno nema dostave obavijesti o poreznom nadzoru ako bi se time ugrozila svrha poreznog nadzora (u pravilu kod sumnje na porezne prijevare, odnosno utaju poreza).

ŠTO KADA NADZOR DOĐE?

Najbitniji je dojam. Pri tome ne mislimo na činjenicu kako se oblačite ili kako izgledate, već na to vodite li uredno računovodstvene evidencije te na brzinu kojom dostavljate podatke nadzoru, jer time ostavljate dojam urednog poreznog obveznika što može utjecati na daljnji tijek nadzora kao i na ocjenu dokumentacije koju ste dostavili.

Nadalje, svakako treba provjeriti je li dokumentacija koja će biti dostavljena uredna i nije kontradiktorna proknjiženim transakcijama ili zbog pogrešnog naziva može dovesti do krivog zaključka, odnosno tumačenja dostavljene dokumentacije.

Također, u tijeku nadzora inspektori postavljaju brojna pitanja – ukoliko ste laik i ne razumijete što nadzor pita, to može dovesti do krivih zaključaka i posljedica, npr. pitanje je li xy boravio u nekom mjestu, gdje je preuzeto osobno vozilo, tko njime upravlja, itd. Sva ta pitanja nisu nasumična niti small talk, nego proizlaze iz predane dokumentacije, a pomoću njih nadzor pokušava utvrditi ispravni porezni tretman ili činjenicu je li neka usluga pružena ili ne, kao i ostale bitne činjenice u nadzoru.

KAKO NADZOR ZAVRŠAVA?

O ishodu poreznog nadzora, prije sastavljanja zapisnika, treba se obaviti zaključni razgovor s poreznim obveznikom ili s osobom koju je on imenovao. Na tom razgovoru porezni nadzor mora raspraviti sporne činjenice, pravne ocjene, zaključke i njihove učinke na utvrđivanje porezne obveze te o tome sačiniti zabilješku. Na tom sastanku mogu se raspraviti svi dokumenti i dokazi te Porezna uprava može predlažiti poreznu nagodbu.

SKLAPANJE NAGODBE

Porezna uprava i porezni obveznik mogu za novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora sve do uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru sklopiti poreznu nagodbu. Predmet porezne nagodbe može biti: novoutvrđena porezna obveza u postupcima u kojima je porezna osnovica utvrđena procjenom, rok plaćanja novoutvrđenih obveza i smanjenje obveze po osnovi zatezne kamate. Uvjet za sklapanje porezne nagodbe je prihvaćanje novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora od strane poreznog obveznika i njegovo odricanje od prava na korištenje pravnih lijekova. Kada je novoutvrđena obveza utvrđena procjenom, ista se može smanjiti za ukupno 5 %.

Što se tiče smanjenja obveze plaćanja zateznih kamata, primjenjuju se sljedeći kriteriji:

• Ako se obveza plaća na dan zaključenja nagodbe, kamate se smanjuju razmjerno iznosu uplaćenih novoutvrđenih poreznih obveza od 10 do 100%.
• Za plaćanje cijeloga iznosa novoutvrđenih poreznih obveza ili ostatka iznosa novoutvrđenih obveza u roku od 90 dana od dana sklapanja porezne nagodbe kamate se smanjuju za 50%.
• Obveze po osnovi utvrđenih zateznih kamata u postupku poreznog nadzora koje proizlaze iz obveze uplate na temelju individualizirane kapitalizirane štednje (tzv. drugi stup) ne mogu se smanjivati.

Porezna nagodba ne može se sklopiti ako je u tijeku poreznog nadzora utvrđeno postojanje sumnje o počinjenju kaznenog djela. Nagodba ima snagu izvršnog rješenja donesenog u postupku poreznog nadzora, a ako se odnosi samo na dio novoutvrđene porezne obveze, porezni postupak će se nastaviti u odnosu na preostali dio novoutvrđene porezne obveze, a u izreci poreznog rješenja naznačit će se postojanje porezne nagodbe.

ROK ZA PLAĆANJE

Nakon završnog sastanka i ako odbijete nagodbu, slijedi zapisnik na koji se možete žaliti. Nakon toga dolazi prvostupanjsko rješenje na koje se također možete žaliti, a nakon drugostupanjskog rješenja kojim je potvrđeno prvostupanjsko rješenje morate platiti. Želite li se i dalje žaliti, morate podnijeti upravnu tužbu, no ona u pravilu ne odgađa izvršenje, odnosno naplatu.

ŠTO JE UPRAVNA TUŽBA?

Upravna tužba podnosi se jednom od četiri upravna suda protiv drugostupanjskog rješenja. Upravni sud može odlučiti da tužba ima odgojni učinak (tj. da porezni obveznik ne mora odmah platiti poreznu obvezu) ako bi se izvršenjem poreznom obvezniku nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, a odgoda nije protivna javnom interesu. U praksi, sudovi većinom odbijaju prijedloge za odgode. Međutim, u pojedinim slučajevima pogrešne primjene zakona to je jedini način da se spor riješi u korist poreznog obveznika. Nezadovoljna strana može podnijeti žalbu Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske.

Zaključno, porezni nadzor može biti dug i posljedično skup postupak. Stoga je kvalitetna priprema i kontrola izuzetno bitna jednako kao i stručna komunikacija tijekom nadzora jer značajno štedi vrijeme i novac.