Rezervirajte datum 23. travnja. Na splitskim Prokurativama predstavit će se najbolji zaštićeni hrvatski pršuti od Istre do juga Dalmacije. Dan ranije, 22. travnja, proglasit će se ovogodišnji šampion
Dalmatinski, drniški, istarski, krčki? Koji je pršut ove godine šampion doznat će se u splitskom hotelu Park u petak, 22. travnja, prvog dana najveće manifestacije posvećene vrhunskoj hrvatskoj deliciji. Osmo izdanje Dana hrvatskog pršuta vraća se u grad Split, odakle je sve 2015. krenulo. Manifestacija svake godine seli u drugi grad i promovira isključivo certificirane pršute, odnosno samo one koji su zaštićeni na razini Europske unije.
Da je riječ o vrhunskoj kvaliteti uvjerit će se svi koji u subotu, 23. travnja, dođu na Prokurative. Tamo će desetak nagrađenih proizvođača pršuta od 9 do 14 sati po promotivnim cijenama prodavati proizvode.
„I ove godine idemo po već provjerenom i uspješnom konceptu. Prvog dana našeg događanja održavaju se radionice i okrugli stolovi namijenjeni isključivo proizvođačima i njihovim uzvanicima i proglašava se šampion manifestacije koja je natjecateljskog karaktera. Naime, svake godine proizvođači certificiranog, odnosno zaštićenog, pršuta uoči manifestacije šalju svoje najbolje uzorke na ocjenjivanje i s nestrpljenjem očekuju rezultate“, ističe Ante Madir, izvršni direktor klastera „Hrvatskog pršuta“.
Klaster je organizator ove dvodnevne manifestacije i okuplja dvadesetak najpoznatijih proizvođača zaštićenog hrvatskog pršuta od Istre do juga Dalmacije, od velikih tvrtki do malih obiteljskih pršutana.
Podsjetimo, Hrvatska ima čak četiri pršuta s EU zaštitom – krčki, drniški i dalmatinski s oznakom zaštićenog geografskog porijekla, a istarski s oznakom zaštićenog izvornog porijekla. Riječ je o premium proizvodima iznimne teksture i vrhunskog okusa i što je najvažnije nemaju nikakvih aditiva, a jedini im je konzervans morska sol.
„Brojke najbolje govore o kakvoj je deliciji riječ. U Hrvatskoj pojedemo dvostruko više pršuta nego što ga proizvedemo. Prošle smo godine proizveli oko 480 tisuća komada pršuta, a pojelo se oko 900 tisuća komada. Drugim riječima, pojedemo jednako domaćeg i uvoznog pršuta. Za usporedbu prije petnaestak godina domaći pršut bio je zastupljen na tržištu sa svega deset posto. No, moram naglasiti da se kod uvoznih proizvoda u većini slučajeva ne radi o pršutu nego o osušenom svinjskom butu koji u proces proizvodnje ulazi bez kosti i prodaje se u vremenu ispod šest mjeseci starosti“, poručuje Madir.
