Od početka godine, napojnice se u Hrvatskoj mogu ostavljati i bezgotovinskim putem i time je posljednjim krugom porezne reforme implementiran model uvođenja napojnica u sustav fiskalizacije za koji su se zalagali ugostitelji, a s obzirom na snažan rast bezgotovinskog plaćanja u svim poslovnim djelatnostima. Bezgotovinska primjena napojnica dodatna je pogodnost za zaposlenike u ugostiteljstvu i ostalim djelatnostima, koja je sada i neoporeziva.
Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe Hrvatska
Uvođenje mogućnosti naplate napojnica karticama (kartičnim putem) ovisi o odluci svakog ugostitelja i nije obaveza već je nova mogućnost (ili prilika) za poduzetnike koju su stvorile izmjene poreznih propisa. S druge strane, običaj (ne)plaćanja napojnice nije samo pitanje ugostiteljstva, nego i cijelog uslužnog sektora. U nekim zemljama napojnica se može smatrati uvredom (npr. Japan) dok je u SAD-u praktički obvezna i iznosi do 20% računa jer je plaća onoga koji vas poslužuje prebačena na gosta/kupca.
U Hrvatskoj se razvio običaj da se u kafićima napojnica daje na način da se račun zaokružuje, a u restoranima i hotelima da je napojnica od 5% računa naviše. Nepisano je pravilo, i uobičajeno je, da su napojnice pravo (prihod) radnika neovisno o njegovom odnosu s poslodavcem. Isto tako, s obzirom na sve učestalije kartično plaćanje usluga, napojnice dane radnicima se slijevaju preko računa poslodavaca. Dakle sve navedeno je trebalo riješiti novom reformom. No napojnica ima i svoju ekonomsku ulogu.
EKONOMSKA ULOGA NAPOJNICE
U gospodarstvu postoji velik broj poduzetnika kojima poslovanje ovisi o dobroj usluzi radnika. Prije svega je riječ o sektoru uslužnih djelatnosti i turizmu (restoranima, hotelima i dr.), a gdje usluga radnika ima značajan utjecaj na cjelokupno poslovanje poduzetnika. Upravo zbog zadovoljstva uslugom gosti se vraćaju i dobrovoljno daju nagradu tim radnicima, poznatiju pod nazivom napojnica.
Prema stavu Vlade, odnosno Ministarstva financija, u trenutku izraženog nedostataka radne snage u ugostiteljstvu, uređenjem poreznog tretmana napojnice utjecat će na zadržavanje radne snage u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima i potaknuti dodatna zapošljavanja, odnosno povećati atraktivnost zapošljavanja u sektoru ugostiteljstva.
Isto tako, predloženo uređenje poreznog tretmana napojnice pozitivno bi trebalo utjecati i na druge djelatnosti u kojima postoji kultura dobrovoljnog ostavljanja napojnice. No kakvo je bilo dosadašnje uređenje napojnica?
DOSADAŠNJE POREZNO UREĐENJE NAPOJNICA
U Hrvatskoj je u poreznom smislu do ove godine napojnica bila tretirana jednako kao i svaki drugi prihod pa je onome tko ju je dobio (a to se osobito odnosilo na kartično plaćanje) vrlo malo ostalo. Neovisno o radnom pravu, pitanje napojnica dotiče čak tri zakona: Zakon o porezu na dohodak, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom i Zakon o obveznim doprinosima.
S obzirom na to da je riječ o prihodima koje ostvaruju fizičke osobe, a za koje u sustavu poreza na dohodak nije bio izrijekom uređen njihov porezni tretman te uzimajući u obzir naviku davanja napojnica u Republici Hrvatskoj, ukazala se potreba za preciznim određenjem tog primitka u sustavu poreza na dohodak.
To novo uređenje bi trebalo dovesti do poboljšanja uvjeta poslovanja radnika u ugostiteljstvu, odnosno zaštite svih dionika (primatelja napojnice, davatelja napojnice i poduzetnika). Tako dolazimo i do novog načina oporezivanja napojnice.
NOVI NAČIN OPOREZIVANJA NAPOJNICE
Prema novim propisima od 1. siječnja 2024., na primitke po osnovi napojnica ostvarene do propisanog iznosa ne plaća se porez na dohodak, a razlika isplaćena iznad propisanog neoporezivog iznosa podliježe oporezivanju u okviru tzv. konačnog drugog dohotka po stopi od 20%.
U prijevodu, od 1. siječnja 2024. primjenjuje se novi model oporezivanja i fiskalizacije napojnica kao mogućnost za sve one koji u okviru svojih djelatnosti primaju napojnice (npr. ugostitelji, frizeri, kozmetičari, taksisti itd.). Dakle, napojnica je neoporeziva do iznosa od 3.360 eura po osobi na godišnjoj razini (do šesterostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka), a prilikom isplate radniku poslodavac mora podnijeti JOPPD obrazac.
Napojnica iznad zadanog propisanog iznosa oporezuje se po stopi od 20% bez plaćanja doprinosa. Iznos napojnice se ne iskazuje na računu, već poduzetnik mora uz fiskalizirani račun odmah prijaviti i ostvarenu napojnicu putem električnog naplatnog uređaja, tj. iznos napojnice i način njezina davanja (gotovina ili kartica). Kako se fiskaliziraju napojnice?
FISKALIZACIJA NAPOJNICE
Porezna uprava je izdala dosta detaljnu uputu o fiskalizaciji napojnica – bitno je istaknuti da samo fiskalizirana napojnica ima povoljniji porezni tretman. Poduzetnik kod kojeg je ostvaren primitak po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu primljen od strane trećih osoba (službeni naziv napojnice), uz račun dostavlja Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, podatak o tom primitku (nagradi za dobro obavljenu uslugu – napojnici) putem uspostavljene elektroničke veze.
Poduzetnik odmah dostavlja podatak o ostvarenoj nagradi za dobro obavljenu uslugu (napojnici) kod već izdanog računa. Poduzetnik može dostaviti podatak samo kod izdanog računa koji sadrži JIR. Poduzetnik je dužan koristiti programsko rješenje koje omogućava postupanje u skladu s odredbama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, odnosno programsko rješenje koje će onemogućiti postupke kojima se izbjegava postupak fiskalizacije.
Poduzetnik te proizvođač i/ili održavatelj programskog rješenja odgovorni su za ispravnost programskog rješenja. Poduzetnik elektronički potpisuje podatke te ih dostavlja Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, putem uspostavljene elektroničke veze. Porezna uprava provjerava jesu li dostavljeni svi propisani elementi te jesu li potpisani ispravnim digitalnim certifikatom.
Ako su kumulativno ispunjeni uvjeti, Porezna uprava određuje Jedinstveni identifikator računa (JIR) te isti vraća obvezniku fiskalizacije putem uspostavljene elektroničke veze. Ako poduzetnik nije dobio poruku uspješne dostave podataka o napojnici, dužan je naknadno ponoviti slanje poruke u roku od dva dana.
U slučaju prestanka rada elektroničkog naplatnog uređaja za provedbu fiskalizacije, za potrebe prijave podatka o napojnici poduzetnik izdaje račun koji mora biti uvezan u posebnu knjigu računa te je obvezan u roku od pet dana uspostaviti rad naplatnog uređaja. Poduzetnik dopisuje podatak o dobivenom JIR-u na izdanom računu u posebnoj knjizi računa. Poduzetnik mora u evidencijama i knjigovodstvenim ispravama osigurati podatak i o ostvarenim napojnicama, tj. voditi ih na posebnom knjigovodstvenom kontu.
Napojnica i blagajnički maksimum: Ono što je također bitno jest i da se svota primljene nagrade za dobro obavljenu uslugu, kako napojnicu nazivaju porezni propisi, ne uključuje u svotu blagajničkog maksimuma
Do kada se plaća porez na dohodak i tko ga plaća: Porez na dohodak na napojnicu obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju poduzetnici/ ugostitelji do 15. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem su ostvarene napojnice. Ugostitelji su obvezni Poreznoj upravi dostavljati izvješća o isplaćenim primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak i obustavljenom i uplaćenom porezu na dohodak, u propisanom roku, na propisanom obrascu.
Što ako neka osoba radi kod više ugostitelja? Primatelj napojnice (npr. konobar) koji ju je primio kod dva ili više poslodavaca obvezan je svakom isplatitelju prije isplate dostaviti pisanu izjavu je li kod drugog poslodavca ostvario isplatu napojnica i u kojem iznosu te u slučaju da su te napojnice već dijelom isplaćene za isto razdoblje, neoporezivo se može isplatiti samo razlika do propisanog iznosa. Porezna uprava može putem sustava ePorezna, na temelju podataka iz svojih službenih evidencija, omogućiti poduzetnicima/ ugostiteljima uvid u podatke koji se odnose na isplaćene neoporezive primitke po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice). Tada, npr. konobar, ne mora davati posebnu izjavu jer poslodavac već ima uvid u njegove podatke. U slučaju uočenih nepravilnosti, Porezna uprava može naknadno od isplatitelja napojnice zatražiti ispravak podnesenog izvješća po primatelju napojnice.
Što ako ima više primatelja napojnice? Naravno, pitanje je i kako raspodijeliti napojnicu, osobito ako vas poslužuje više osoba. To pitanje ne rješavaju niti radnopravni propisi niti porezni propisi. Stoga bi poslodavac, radi pravne sigurnosti, internim aktom (odlukom) trebao definirati način podjele napojnica između radnika.
JOPPD obrazac JOPPD obrazac vezano za napojnice ima nove šifre: 4056 (Primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu-napojnice; 74 (Nagrade za dobro obavljenu uslugu/napojnice do propisanog iznosa).
RADNOPRAVNI TRETMAN NAPOJNICE
Porezni propisi (Zakon o porezu na dohodak, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakon o obveznim doprinosima) propisuju porezni tretman napojnice, način prijave podataka o visini ostvarene napojnice te praćenje podataka o napojnici kroz razne knjigovodstvene evidencije.
Međutim, porezni propisi, što je i normalno i uobičajeno, ne određuju ostale odnose koji su predmet dogovora između poslodavaca i radnika. Drugim riječima, poreznim propisima se ne određuje kada će se, kako i kome iznos ostvarene napojnice isplatiti. Stoga bi navedeno pitanje radi pravne sigurnosti poslodavac morao urediti ili Pravilnikom o radu ili posebnom pisanom odlukom.
Tako bi primjerice trebalo odrediti da je u trenutku primitka napojnice, bilo da se ista primi u gotovini ili putem kartičnog plaćanja, radnik koji je napojnicu primio obvezan istu odmah prijaviti putem osigurane elektroničke veze Ministarstvu financija, na način da dostavi podatak kod već izdanog računa (koji sadrži JIR), koristeći elektronički naplatni uređaj za provedbu fiskalizacije.
Nadalje trebalo bi odrediti da u slučaju prekida internetske veze ili prestanka rada fiskalne blagajne, za potrebe prijave podatka o napojnici, radnik mora izdati račun koji mora biti uvezan u posebnu knjigu računa. Poslodavac je obvezan u roku od dva dana uspostaviti internetsku vezu ili u roku od pet dana uspostaviti rad fiskalne blagajne te naknadno fiskalizirati takve račune i dopisati podatak o dobivenom Jedinstvenom identifikatoru računa (JIR) na izdanom računu u posebnoj knjizi računa.
Kada se napojnica prima u gotovini, iznos napojnice, nakon fiskalizacije, potrebno je držati zajedno sa ostalim utrškom. U slučaju utvrđenog viška gotovine zbog nepravodobne fiskalizacije, radnik koji je prouzročio štetu poslodavcu odgovara sukladno odredbama Zakona o radu za naknadu tako počinjenje štete. Odlukom bi se trebalo definirati kako će i u kojem roku napojnica biti isplaćena, na koji račun, u kojem omjeru svim uključenim radnicima (konobarima).
UTJECAJ NAPOJNICE NA PRAVA RADNIKA
Pitanje utjecaja napojnice na ostala prava radnika ne proizlazi nužno iz novih izmjena propisa, ali ih apostrofira – kako se to popularno kaže. Ako radnik ima zaštićeni račun, napojnica dijeli ‘sudbinu’ plaće – u istom omjeru kao i plaća isplaćuje se na zaštićeni/ redovan račun. S obzirom na to da je napojnica redovni prihod, primljeni iznos napojnice utječe na limit za uzdržavanu osobu, limit za dječji vrtić i limit za dječji doplatak, ali i na povoljniji kreditni rejting radnika u banci.
ZAKLJUČAK
Svakako treba pozdraviti novu regulaciju napojnice čiji pozitivni učinak se prije svega ocrtava na kartično plaćanje. Riječ o poreznoj regulativi, a ona ne rješava ostale odnose radnika i poslodavca, tj. kada se napojnica isplaćuje, kome pripada, itd. Ta pitanja su do sada rješavana običajnim putem što je moguće u manjoj radnoj sredini, ali ne i u bilo kojem većem ugostiteljskom objektu (hotelu, restoranu, itd.). U takvim slučajevima nema potreba za detaljnom zakonskom regulacijom, već bi to poslodavci sami trebali riješiti odlukama, odnosno pravilnicima.
