Potpuno u suprotnosti s ritmom velegrada, život u većinom ruralnoj okolici mnogo je sporiji i usklađeniji s prirodom. Boravak u čistoj prirodi s prekrasnim vidicima i impresivnom florom i faunom izletnicima vraća energiju i širi vidike. Krajolik u rasponu od šumovitoga gorja do riječnih dolina i močvara premrežen je biciklističkim, pješačkim i planinarskim stazama, a što sve nude okolna mjesta Zagreba otkriva Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije.
Razgovarala: Marija Sedlar
Iskustva za pamćenje u Zagrebačkoj županiji! Vaša je nova kampanja – kome je namijenjena?
Novom lipanjskom kampanjom u suradnji sa sustavom lokalnih turističkih zajednica pozivamo domaće goste na iskustva za pamćenje. Predstavljamo najjače adute s naglaskom na gurmanska iskustva. Veseli me što smo kao regionalna turistička zajednica okupili kolege iz svih turističkih zajednica na području županije koje su se aktivno uključile u kreiranje kampanje. Prošlu, do sada najtežu turističku godinu, odradili smo vrlo dobro i sada trebamo kapitalizirati sve na čemu smo radili.
Prošlogodišnja kampanja „Odmor nikad bliže“ je bila iznimno uspješna i vjerujem kako će tako biti i s novom kampanjom. Odmor nikad bliže fokusiran je na domaće goste, a važan dio kampanje su smještajni kapaciteti, ruralna utočišta i vrhunska eno-gastro ponuda, a upravo kroz ove sadržaje vidimo priliku u pozicioniranju naše županije kao idealne vikend destinacije prvenstveno za stanovnike glavnog grada, ali i za sve koji istinski uživaju u miru i ljepoti bez masovnog turizma.
Zeleni zagrebački prsten nudi mnogo kvalitetnih sadržaja – i to na pola sata od centra Zagreba, pa je sjajna prilika za bijeg od stresa i gradskih gužvi. U kampanji je dodatni naglasak na povezivanju vinskih cesta, lokalnih proizvođača hrane, atrakcija na području koja omogućuju autentičan, siguran i održiv boravak svakog našeg gosta. Bogata turistička ponuda naše županije rezultat je intenzivne suradnje proizvođača i onih koji nude gostima gotove proizvode. Idealan odmor koji će zadovoljiti sva osjetila zaista nikada nije bio bliže!
Što privlači goste u ove krajeve i koje biste destinacije izdvojili kao najprivlačnije?
Pandemija koja nas je snašla ipak je pozitivno utjecala na održivi razvoj turizma. Navike ljudi su se promijenile i boravak u prirodi, izleti i bijeg od masovnog turizma sigurno će obilježiti i ovu godinu. U vrijeme kada je zdravstvena situacija pod povećalom, kada je važno pridržavati se novih pravila društvenog ponašanja, kada se želimo vratiti osnovama – obitelji, prijateljima, prirodi i najbližim poslovnim partnerima i poslovanju, trendovi turističkih putovanja se mijenjaju.
Prema pokazateljima prodajnih platformi u turizmu, od 60 do gotovo 80 posto gostiju spremno je krenuti na odmor čim to dozvoli epidemiološka situacija, što pokazuje da postoji neutažena glad za putovanjima. Najposjećenije atrakcije prošle godine bile su Velika Gorica, Ivanić-Grad, Sveta Nedelja i Samobor. Bilježimo znatan porast domaćih gostiju, brojke su mnogo bolje nego prošle godine. Njihov motiv za dolazak prvenstveno je boravak u prirodi, sigurna destinacija i autentičan doživljaj.
Dolaskom toplijih dana sve je više domaćih gostiju koji za svoju kontinentalnu vikend destinaciju izabiru upravo Zagrebačku županiju kao odličnu gastro-eno turističku destinaciju – neki samo preko vikenda, a neki i na više dana. Najčešće ih privlače gurmanska iskustva, vinske ceste, zdrave lokalne namirnice i sjajna kuhinja, prekrasna priroda, biciklističke rute, tradicijsko graditeljstvo s jedinstvenim drvenim turopoljskim kućama i zdravstveni turizam.
Malo neobično za ovaj dio Hrvatske, ali organizirali ste „Lov na tartufe u blizini Zagreba“ – o čemu se radi?
U Turopolju se nalazi nekoliko vrsta tartufa kojih nema nigdje drugdje u svijetu! Prepoznali smo veliki potencijal u tom mjestu te odlučili promovirati novu atrakciju – ‘lov’ na crnoga tartufa u Turopoljskom lugu. Crnog i bijelog tartufa je oduvijek bilo u šumama oko zelenog zagrebačkog prstena, no to nitko nije znao, barem ne široka javnost.
Želimo educirati lokalno stanovništvo o važnosti stvaranja dodatnih atrakcija na njihovu prostoru, a posjetiteljima Turopolja ponuditi, kao novi turistički proizvod, ‘lov’ na tartufe. Također, organizirali smo i pripremu jela s tartufima u velikogoričkim restoranima.
Upravo s lokalnim licenciranim tartufarima organiziran je prvi lov na crne tartufe za potrebe promocijskih aktivnosti sa novinarima, blogerima i influencerima. Kako bi naše promocijske aktivnost bile kvalitetno pripremljene, ključna je bila uloga naših partnera. Stoga smo potpisali Sporazum s Hrvatskim šumama o poslovnoj suradnji u svrhu promicanja tartufa i turizma vezanog uz tartufe.
Spominjete bogatu gastro ponudu ovoga kraja…
Krilatica „s farme na stol“ u Zagrebačkoj županiji nije pomodnost, nego način života. A stol nije nimalo malen. Zeleni zagrebački prsten većinom je ruralni kraj; s ovih plodnih polja hrana je stizala, i još uvijek stiže, u Zagreb. Dobar dio danas poznatih i omiljenih tradicionalnih recepata izvorno je nastajao baš ovdje, u ovim selima, od namirnica koje su bile bliske i dostupne, a vrijedne ruke pretvarale su ih u jednostavna svakodnevna jela ili svečanu gozbu za obitelj.
Jaja, mliječni proizvodi, brašno, krupica, u rjeđim prilikama meso, sezonsko voće i povrće iz vlastitog vrta – sve je to temelj domaće kuhinje zagrebačke okolice: Prigorje, Moslavina, Turopolje, Jaska, Samobor i Zaprešić njeguju sličan kulinarski identitet, no opet svaki kraj ima svoje posebnosti i autohtone specijalitete.
Teška je godina i iza vinara – kakva je situacija u Županiji – planiraju li se festivali, obilasci vinarija, vinske ceste…?
Važno je znati kako vinogradi Zagrebačke županije pripadaju vinskoj regiji Bregovita Hrvatska. Smješteni su na povišenim terenima, a to su obronci planina i nižeg gorja koji na svojim južnim padinama imaju izvrsne uvjete za proizvodnju visokokvalitetnog grožđa. To su iste sorte kao i u susjednim zemljama, a u ove krajeve introducirane prije stotinjak godina (većinom chardonnay, rajnski rizling, pinot bijeli, sivi, crni, sauvignon bijeli, zeleni silvanac, graševina).
U mnogim se vinogradima uzgajaju i stare plešivičke sorte (npr. žuti plavec), u zelinskom kraju izvorna sorta kraljevina, a prema Moslavini i autohtoni škrlet. Od međunarodnih crnih sorti važni su portugizac, syrah, merlot, cabernet sauvignon. Prema županijskim podacima, Zagrebačka je županija sa svojih 5 milijuna trsova posađenih na više od 900 hektara površine u samom vrhu Republike Hrvatske prema broju vinara, vinskih etiketa, vinskih cesta i općenito vinogradarsko-vinskih projekata.
Među najuspješnijim projektima posebno se izdvajaju županijske robne marke poput Kraljevine Zeline i Portugizca Plešivice. Tu su i tri vinske ceste – Samoborska, Plešivička i Zelinska, dok se u Ivanićgradskom kraju koji graniči s Moslavinom, nalazi Zemlja škrleta. Plešivička vinska cesta će počastiti vaše nepce vrhunskim pjenušcima, prirodnim vinima i vinima iz amfore, Samoborska vinska cesta je dom bermeta, a zelinskom vinskom cestom vlada sorta kraljevina.
Pripremaju se aktivnosti vezane uz gourmet turizam te će se nastojati zajedničkim kampanjama promovirati ceste sira i vina, poput Plešivičke, Zelinske i Samoborske vinske ceste. Cilj udruživanja je stvaranje prepoznatljivog turističkog destinacijskog proizvoda koji će potaknuti konkurentnost županijskog turizma općenito te dovesti do značajnih ušteda u sferi promocije.
Kakvi su planovi za ljeto – koje događaje i manifestacije pripremate, što biste izdvojili?
Najljepše šetnje zagrebačkim krajem donose najbolje od svakog mjesta pa će posjetitelji u Dugom Selu čuti priču o Draškovićima i upoznati ovaj osebujan grad i njegove tradicije dok će u Vrbovcu upoznati bogatu hrvatsku baštinu na vrhu brežuljka. Krašić donosi emotivnu priču o blaženom kardinalu Alojziju Stepincu, a u Pisarovini će svi uživati u zaboravljenim pričama ovog živopisnog kraja. Plemenito ispisane stranice povijesti čekaju posjetitelje Velike Gorice, a u Brdovcu uživajte u vječnim čuvarima bajkovitog kraja.
Zaprešić će dočekati posjetitelje u urbanoj jezgri i provesti ih kroz priče svoje slavne prošlosti. Kroz kostimirane interpretatore baštine u domeni storytellinga pričaju se lokalne autentične priče. To je današnji standard turizma kojem svi moraju težiti – novo i drugačije, inovativno, sinergija svih u destinaciji, storytelling, kostimirani vodiči, autentične i lokalne priče.
I za kraj, što biste poručili čitateljima, zašto vrijedi posjetiti i upoznati ova dio zemlje u kojoj živimo?
Cijela je županija atraktivna kao turistička destinacija, svaki njezin dio ima svoje posebnosti i sličnosti, koje su opisane na web platformi Odmor nikad bliže. Uvijek preporučujem odlazak u Samobor, sa svojim očuvanim starim gradom i brojnim kulturnim znamenitostima, mamac je za izletnike, ne samo zbog svog šarma, već i zbog prekrasne zelene okolice: planine i brda, vinogradi, šume, potoci, slikovita sela, stare utvrde, špilje, neodoljiva domaća hrana i fina kapljica. Između Samobora i Zagreba nalazi se Sveta Nedelja, koja je zasluženo na listi najposjećenijih destinacija.
Predlažemo obilazak jezera Rakitje, Orešje, Kerestinec i Strmec. Uz jezero Kerestinec, pogled će vas sigurno privući zanemarenom srednjovjekovnom zamku Erdödy, poprištu burne povijesti. Povratak u 21. stoljeće nudi turistički obilazak svjetski poznate tvornice električnih automobila Rimac Automobili, koja svoje inovacije u svijet šalje iz pogona Svete Nedelje. Ivanić-Grad je poznat po gastronomskom festivalu Bučijada ili festivalu vina Škrletovo, a nedaleko od centra nalazi se jedinstveni Naftalan, lječilište izgrađeno na jedinom europskom izvoru ljekovitog ulja, koje također nudi izvrsne wellness usluge.
Tradicionalno, najposjećenije odredište nalazi se u Turopolju, mirnom, uglavnom nizinskom ruralnom području s obiljem netaknute prirode, bogate kulturne baštine i zanimljive prošlosti. Središte mu je Velika Gorica, najveći grad Zagrebačke županije, i najbolje polazište za istraživanje. U podnožju Plešivice nalazi se grad Jastrebarsko koji nudi brojne mogućnosti: biciklističke staze i rute (Jaska Bike), planinarenje, jahanje, orijentacijsko trčanje, motokros, a za one željne adrenalina – paragliding iz Japetića ili Plešivice.
Svakako bih preporučila kušanje lokalnih proizvoda u Zagrebačkoj županiji, poput Samoborske kremšnite i češnofka te Rudarske greblice. Svaka destinacija ima svoju autentičnu priču i svoje lokalne proizvode i suvenire. Zagrebačka županija bogata je obrtnicima. Puna je marljivih ljudi koji prirodne resurse svoje domovine pretvaraju u jedinstvene, lokalne proizvode. Jedan od ciljeva Turističke zajednice Zagrebačke županije je podići svijet o važnosti kupnje od lokalnih proizvođača i pomoći proizvođačima u brendiranju i promociji proizvoda na koje možemo biti ponosni.
Iz bogate gastro ponude TZZŽ Ivana Alilović izdvaja nekoliko restorana:
Kod špilje, poznat i kao Grgos, po imenu vlasnika – restoran se nalazi kraj špilje u Otruševcu i omiljena je vikend destinacija zbog izvrsne kontinentalne kuhinje temeljene na lokalnim namirnicama, ali s otmjenim tretmanom. Seljačka elegancija, u najboljem smislu, i to u mirnom, zelenom okruženju i dobroj atmosferi.
Food Book by Dino&Vule je najnovije mjesto na popisu, ujedno i najmodernije pristupom te najšarenije ponudom. Iza razigranog bistroa u Ivanić- Gradu stoje mladi i ambiciozni chefovi, a jelovnik je mješavina kontinenta, Mediterana i globalnih utjecaja, uvijek sa svježim namirnicama.
Gabrek 1929. – broj u imenu označava godinu utemeljenja. Naglasak je na mesu i gljivama, a ako vas zanima kako izgleda bogati samoborski obiteljski ručak, došli ste na pravo mjesto. Ne propustite probati juhu od gljiva.
Restoran Karlo ima terasu s prekrasnim pogledom na plešivičke vinograde i perjanica je plešivičke scene. Neka vas ne zavara rustikalna drvena kućica – sve što uđe u kuhinju svježe je i domaće, no tanjuri koji izlaze male su majstorije ugodne i oku i nepcu.
Restoran Potkova – Trajbar team nalazi se usred golemog i elegantno uređenog imanja konjičkoga kluba iza Zaprešića, a ambijentom, poslugom i klasičnom kuhinjom odskače od ruralnog okruženja te čini da se gosti osjećaju kao davno izumrla aristokracija na ladanju.
Ljubekov gaj – zamislite mirno seosko imanje na vrhu brdašca, toplinu drva, domaću prigorsku kuhinju sparenu s vinima iz vlastite proizvodnje, prostrano dvorište i dobili ste Ljubekov gaj. Ovamo se dolazi radi ugođaja i odmora isto koliko i radi poštene i obilne rustikalne hrane.
Mon Ami – ne biste očekivali kvalitetan riblji restoran starog kova u Velikoj Gorici, ali upravo to dobit ćete u elegantnom Mon amiju. Osim jadranskih, tu su i klasični kontinentalni specijaliteti, a dugu tradiciju i kvalitetu vodič Michelin nagradio je preporukom.
Seosko gospodarstvo Slavagora nalazi se u srcu Samoborskog gorja, na lokaciji koja pruža predivan pogled na brežuljkasti krajolik, stari Okić grad, Zagreb i okolicu. Kuće su uređene poštujući tradicijsku arhitekturu ovog kraja, a tradicija je i ono što se nudi na stolu, vina, rakije i sokovi iz vlastite proizvodnje te izvrsna domaća kuhinja.
