Dražen Boban: S ovako visokim PDV-om nismo ravnopravni u tržišnoj utakmici

83

“Na naše poslovanje naslonjen je cijeli niz povezanih djelatnosti. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, proizvođači, dobavljači izravno ovise o onome što ugostitelj može prodati i platiti. Uz visoko porezno opterećenje poslovanja, koje postaje endem u zemljama zapadne Europe i Mediterana, ne možemo postati konkurentniji, otporniji i stabilniji. U startu krećemo s tri primljena zgoditka“, ističe predsjednik Udruženja ugostiteljskih djelatnosti HGK Dražen Boban s kojim smo razgovarali o aktualnostima vezanima za ugostiteljski sektor.

Razgovarala: Marija Sedlar

Molim Vas komentirajte nam za početak odluku o zatvaranju ugostiteljskih objekata – restorana i kafića? Je li bilo naznaka da bi do toga moglo doći?

Odluka o zatvaranju je došla nenadano. Nekoliko dana prije najave odluke o zatvaranju, točnije 22. studenoga 2020. je na snagu stupila odluka Stožera o skraćenju radnog vremena ugostiteljskih objekata. Sukladno toj odluci smo se pripremili za rad. U Zagrebu smo dobili odobrenje za poslovanje ugostiteljskih objekata na terasama za vrijeme Adventa kako bi očuvali radna mjesta i pružili našim sugrađanima topli Božić u ovim izvanrednim okolnostima. Naravno, sve uz maksimalno pridržavanje epidemioloških mjera. Ništa nije upućivalo na to da ćemo biti onemogućeni u radu ili ograničeni tek na pripremu hrane i pića za dostave. Sada su nam na teret ostale zalihe hrane i pića koje smo planirali potrošiti tijekom prosinca. Bojim se da će sve propasti.

Na koje je sve načine ovo zatvaranje utjecalo na ugostitelje, njihove zaposlenike?

Sad kad govorim s vremenskim odmakom, u trenutku najave odluke gdje smo kroz medije saznali da ćemo biti obuhvaćeni najstrožim mjerama ove jeseni, no ne i u kojem obujmu i na koji način, proželi su se neizvjesnost, frustracija i strah. Tek nekoliko sati prije stupanja odluke Stožera na snagu, ista je objavljena. Bili smo u potpunom neznanju. Bez ijedne riječi o načinima na koje će se obeštetiti poduzetnike i partnere koji ovise o njima. U međuvremenu je otvoren dijalog s Vladom RH, postigli smo minimum konsenzusa i predstoji nam još pregovora kako bismo našim sugrađanima osigurali bolju budućnost.

Kako su ugostitelji prilagodili poslovanje uvjetima epidemije: u što su ulagali sredstva da bi mogli osigurati sigurne uvjete u svojim objektima?

Ugostitelji od prvog dana poštuju odluke Stožera civilne zaštite RH i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Važno nam je da se naši gosti i zaposlenici osjećaju sigurno. Očuvanje zdravlja je naš imperativ jednako kao i svih zdravstvenih djelatnika koji stoje na prvoj crti obrane od koronavirusa. Svjesni smo da poticanjem na osobnu odgovornost, na odgovornost prema drugima i širem društvu možemo dati naš doprinos poboljšanju situacije. Uložili smo dodatne napore u osiguravanje dezinficijensa, maski, pregrada, mjerenja temperature gostima i djelatnicima. Smanjili smo kapacitete objekata sukladno preporukama. Vodili smo računa o svim traženjima epidemiologa, ali isto tako i o osiguravanju ugođaja našim gostima. Za Advent smo uložili dodatna sredstva u grijalice i deke za boravak na otvorenom. Budnim okom smo pazili da sve bude u najboljem redu.

Nakon zatvaranja kafića, medije su preplavile fotografije i snimke ljudi koji i dalje sjede za stolovima kafića i na klupicama, te masovno piju kavu iz aparata? Zašto ta kava može, a kava – barem iz aparata u kafiću – ne može?

U potpunosti poštujemo odluke Stožera. Nismo nadležni za tumačenje njihovih odluka pa vas molim da se s istim pitanjem obratite njima. Ono što mogu reći jest da vjerujem kako će Stožer uvažiti komentare i prijedloge ugostitelja na predmetnu odluku. Solidarnost, razumijevanje i međusobno uvažavanje su ključ zajedničkog uspjeha u datim trenutcima. Vjerujem kako ćemo uskoro premostiti određene administrativne prepreke na obostrano zadovoljstvo i omogućiti Vam uživanje u vrhunskom espressu iz Vašeg omiljenog caffe bara.

Što tražite od Vlade: koje mjere za obeštećenje ugostitelja, na koje razdoblje? Predložili ste im dva modela obeštećenja?

Rekao bih da smo primorani tražiti. Svima bi nam bilo lakše da su kompenzacijske mjere u vidu obeštećenja pratile najavu odluke o zatvaranju ugostiteljskih objekata. Naša traženja su u potpunosti s pozitivnom praksom zemalja Europske unije koja počiva na slovu zakona i vladavini prava. Isto tako smo svjesni da nismo moćna ekonomija koja može parirati Njemačkoj ili Austriji.

Svjesni situacije predložili smo dva paketa mjera, dvije varijante u kojima su kratkoročno podmireni naši osnovni troškovi poslovanja, osigurane plaće naših zaposlenika, osigurana sredstva za likvidnost te u oba paketa, kao dugoročna mjera predviđena snižena stopa PDV-a na hranu, kavu, pivo, vino te bezalkoholna pića i napitke. Vjerujem da će naša Vlada prepoznati važnost poticajne gospodarske politike kroz sniženu stopu PDV-a na hranu, kavu, pivo, vino te bezalkoholna pića i napitke u ugostiteljstvu za stvaranje konkurentnijeg, stabilnijeg i otpornije mikro, malog i srednjeg poduzetništva.

Što Vam je Vlada ponudila na sastanku i zašto s time niste zadovoljni?

Vlada je prihvatila naš poziv na obeštećenje. Sporan je iznos obeštećenja. Svjesni ograničenih kapaciteta državne riznice predložili smo model trajno snižene stope PDV-a na hranu, kavu, pivo, vino te bezalkoholna pića i napitke u ugostiteljstvu. No dobili smo kratkoročna rješenja, zaključno s 1. siječnja 2021. Na naše poslovanje naslonjen je cijeli niz povezanih djelatnosti. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, proizvođači, dobavljači izravno ovise o onome što ugostitelj može prodati i platiti. Uz visoko porezno opterećenje poslovanja, koje postaje endem u zemljama zapadne Europe i Mediterana, ne možemo postati konkurentniji, otporniji i stabilniji. Jednostavno nismo ravnopravni u tržišnoj utakmici. U startu krećemo s tri primljena zgoditka.

Prema informacijama koje ima HGK, koliko je ugostiteljskih objekata od početka epidemije zatvorilo svoja vrata? Koji je dio Hrvatske najviše pogođen?

Točnim podacima o broju objekata koji su zatvoreni od početka epidemije ne raspolažemo jer ga vode nadležna upravna tijela županije odnosno grada Zagreba prema mjestu središta objekta. Ministarstvo turizma i sporta u postupku je uvođenja Središnjeg registra za ugostiteljske djelatnosti i usluge u turizmu koji će biti javno dostupan i koji bi, između ostalog, trebao pružiti podatke o broju ugostiteljskih objekata.

Time će se riješiti problem razjedinjenih podataka po različitim upisnicima, a podaci će biti ažurirani. Trenutni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u mjesecu listopadu u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane zaposleno 17.638 osoba manje nego u listopadu prošle godine, što predstavlja pad od gotovo 22%. Možemo reći da je sektor ugostiteljstva na području cijele Hrvatske u teškoj situaciji. Najviše su pogođeni ugostitelji s juga, a posebno s dubrovačkog područja koji ovise o turistima koji dolaze zrakoplovima te turistima s kruzera. Procjene ugostitelja s tog područja govore da će većina tvrtki ostvariti samo 10% prošlogodišnjeg prihoda.

Kako će ovo zatvaranje utjecati na promet ugostiteljskih objekata, pogotovo ako uzmemo u obzir da se radi o predblagdanskom mjesecu?

Prosinac u Zagrebu, puno poznatiji pod geslom Advent u Zagrebu, generirao je gotovo petinu cjelogodišnjih prihoda zagrebačkih ugostitelja. Do posljednjeg trenutka smo se pripremali i nadali da do ovoga neće doći. Bit će to ogroman pad za ugostitelje, a pretpostavljam i za ostatak gospodarstva. To će ostaviti dalekosežne posljedice na poslovanje ugostiteljskih objekata u prvom kvartalu sljedeće godine koji su tradicionalno najlošiji mjeseci u godini.

Imate li saznanja od svojih članova koliki je broj zaraženih zaposlenika od početka epidemije zabilježen u ovom sektoru? Je li riječ o značajnom broju?

Vrlo je nezahvalno govoriti i voditi evidenciju o broju zaraženih u radnom kolektivu prvenstveno zbog prava pacijenata na privatnost i povjerljivost osjetljivih podataka. U Hrvatskoj, nažalost, nemamo takvih javno dostupnih podataka. Nekoliko studija iz zemalja Europske unije je pokazalo da je postotak zaraženih osoba koje su boravile u protočnim ugostiteljskim objektima vrlo nizak, svega 1–2%.

Neizvjesni su mjeseci pred nama, najteže je HoReCa sektoru – treba preživjeti do proljeća, možda i ljeta. Što biste za kraj poručili svim zaposlenima u ovom sektoru, na što da se sada koncentriraju?

Preostaju nam nada i vjera u bolje sutra. Moramo ustrajati u našim ciljevima. Nije rješenje u bježanju od problema i traženju boljih uvjeta u drugim sektorima. Vjerujem da ćemo uskoro imati priliku usmjeriti naše znanje, energiju i emociju u stvaranje nezaboravnih iskustava kod naših gostiju.