“Sljedeća godina neće biti ništa manje zahtjevna od ove, a vatrogasne mjere neće spasiti ugostitelje. Ono što tražimo je dugoročno poticajna politika gospodarstvu. Niži PDV na kavu, pivo, vino, bezalkoholna pića i napitke u ugostiteljstvu je jedna od konkretnih mjera koja pruža nadu u opstanak sektora“, poručuje Marin Medak, predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja
Razgovarala: Marija Sedlar
Koliko Vas je zatekla Vladina odluka o zatvaranju ugostiteljskih objekata? Jeste li je očekivali?
Ostali smo zatečeni odlukom o zatvaranju poslije obećanja da do toga doći neće. Mjesec dana su u medijima najavljivali da policijski sat i ponovni lockdown nisu opcija. Četiri dana prije najave Stožera o uvođenju najstrožijih mjera ove jeseni na snagu je stupila njihova odluka o skraćenju radnog vremena ugostiteljskih objekata do 22 sata. Nije postojao niti jedan argumentiran pokazatelj koji bi najavio zatvaranje.
Jeste li organizaciju poslovanja prilagođavali preporukama i pridržavali se svih mjera?
Od početka pandemije u potpunosti poštujemo odluke i preporuke Stožera. Naše poslovanje smo u potpunosti prilagodili izvanrednim okolnostima. Smanjeni su kapaciteti ugostiteljskih objekata, skratili su nam radno vrijeme. Pripremali smo se za nadolazeće blagdane. Zato i jesmo šokirani odlukom Stožera o zatvaranju ugostiteljskih objekata.
Kako Vam je objašnjeno zašto se zatvaraju ugostiteljski objekti – ima li pokazatelja da su oni žarišta širenja zaraze? Smatrate li da se svi objekti trebaju tretirati jednako?
Pokazatelja nema. Odluku Stožera poštujemo kao i sve prethodne odluke do sada. Sve uslužne djelatnosti bi trebalo tretirati jednako. Važno je definirati kako nešto raditi, a ne tko može, a tko ne može raditi. U Pravilniku o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata imamo 28 različitih tipova ugostiteljskih objekata. Ovom odlukom nekima je u potpunosti onemogućen rad, što nije sasvim logično. Jedna pekarnica, benzinska pumpa ili tisak mogu prodavati kavu za van, a oni kojima je to core business ne mogu. Iako su konobari obučeni za rad, imaju sanitarnu knjižicu, položen higijenski minimum i dodatne edukacije o utjecaju koronavirusa na svakodnevno poslovanje.
Što Vam najviše smeta u novonastaloj situaciji?
Stihijsko ad hoc donošenje odluka. Odluku o zatvaranju nije pratila ekvivalentna kompenzacijska politika. U prvi mah se uopće nije govorilo o mjerama kompenzacije. Tema se otvorila na naše traženje. Na kraju nismo adekvatno obeštećeni. Bojim se da će vatrogasnim mjerama osigurati platformu za oporavak u budućnosti.
Je li ugostiteljima ova odluka, donesena takoreći preko noći, uzrokovala dodatne troškove u vidu naručene robe, svježih namirnica…?
S obzirom na to da je zatvaranje najavljeno u srijedu u tek nekoliko rečenica, popraćeno epitetom najstrožih mjera ove jeseni, a odluka objavljena u petak oko 20 sati, šteta u vidu propasti naručene robe, svježih namirnica, je enormna. Nama su ostala tek dva sata da pročitamo odluku i naše poslovanje uskladimo s istom. Očekujemo da država namiri nastale troškove i oslobodi nas plaćanja PDV-a na propale sirovine.
U tijeku su pregovori ugostitelja s Vladom – što Vi tražite, a što Vlada nudi?
Prvi model koji tražimo je dugoročnijeg karaktera i bazira se na sljedećim mjerama:
1. Smanjenje PDV-a na 5% na period od tri godine te dugoročno na 13% za sve ugostitelje.
2. Nastavak Potpora za očuvanje radnih mjesta do travnja 2021. – 4.000 kn uz otpis pripadajućih poreza i doprinosa (do 1.5.2021.).
3. Covid kreditiranje uz državne potpore kako bi se osigurala likvidnost (HAMAG BICRO krediti za likvidnost na 3 godine uz dodatne – ciljane garancije i moratorij kreditnih obveza za poduzetnike u lockdownu).
Drugi model baziran je na sljedećim principima:
1. Osiguranje prihoda i samim poduzetnicima, ne samo za radnike i njihove plaće – 50% od istog razdoblja prošle godine kao direktna dotacija iz koje se isplaćuju i radnici uz oprost doprinosa.
2. Oslobađanje od svih fiksnih obveza za vrijeme trajanja lockdowna na svim razinama vlasti (najamnine, komunalne naknade, komunalne usluge – odvoz smeća, vodne naknade, spomenička renta …).
3. Smanjenje PDV-a – trajna tema u kontekstu mogućnosti otvaranja prostora za nove rezerve kada se poslovanje ponovno pokrene i s ciljem konkurentnosti (usklađenja stope sa zemljama EU koje su uslijed Covid krize kao jednu od mjera uvele i smanjenje PDV-a).
4. Oslobođenje od parafiskalnih nameta – kao poseban trošak koji dodatno opterećuje poslodavce – što iznosi oko 4% dodatnog opterećenja.
Vlada je ponudila nekakav minimum kratkoročnog karaktera. Očekujemo puno više od vatrogasnih mjera. Sljedeća godina neće biti ništa manje zahtjevna od ove. Trebaju nam strukturna rješenja. Ono što tražimo je dugoročno poticajna politika gospodarstvu. Niži PDV na kavu, pivo, vino, bezalkoholna pića i napitke u ugostiteljstvu je jedna od konkretnih mjera koja pruža nadu u opstanak sektora. Većina država zapadne Europe i Mediterana su posegnule za tom mjerom. Ne vidim po čemu smo mi posebniji pa možemo plaćati najvišu stopu PDV-a na piće u Europi od 25% plus dodatna 3% poreza na potrošnju.
Imate li Vi podatke preko svoje Udruge u koliko je objekata zabilježeno širenje COVID-a, koliko je zaposlenika dobilo koronu?
Podatke nemamo. Zbog osjetljivosti podataka i prava na privatnost pacijenata takvu evidenciju bi mogla voditi isključivo država. Pojedine države članice EU su radile jednake ili slične analize, a rezultati su na razini statističke pogreške, 1-2%.
Prema Vašim saznanjima, koliko je ugostitelja od početka epidemije zatvorilo svoje objekte? Kako će na one koji su proteklih mjeseci radili u manjem opsegu utjecati trenutni lockdown?
Problem izračuna je visok stupanj sezonalnosti poslovanja ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj. Zbog izrazito loše sezone ove godine je pitanje koliki broj će uopće otvoriti sljedeće godine. S druge strane, te podatke bi trebala imati država kao javno dostupnu informaciju. No kako se popis objekata po minimalnim tehničkim uvjetima još uvijek vodi papirnato u većini županija diljem Hrvatske, teško možemo doći do egzaktne brojke.
Koja je Vaša poruka svima zaposlenima u HoReCa sektoru pred kojima je neizvjesna budućnost?
Svakako pratite tržište. Promatrajte potrebe i navike gostiju koje su se već promijenile. Predlažem da svi naprave jasnu računicu, optimiziraju procese i stave imperativ na digitalizaciju u svakodnevnom poslovanju. U vremenu koje slijedi morat ćemo se boriti za svakoga gosta. Dobar primjer prilagodbe su pokazali francuski ugostitelji. U dnevnoj ponudi imaju kruh za van, novine, artikle koji mogu privući dodatnoga gosta.
